Milomir Durmić, direktor Drina osiguranja - Ostvarili smo dobit od 2,1 mil KM u prvih šest mjeseci

Drina osiguranje je lider na tržištu osiguranja u RS, već dvije godine zaredom ostvarujemo najveću premiju od svih osiguravajućih društava koja posluju u Srpskoj, a samo u prvih šest mjeseci ove godine imali smo premiju od skoro 13 mil KM i dobit od 2,1 mil KM, rekao je u intervju za portal Capital generalni direktor Drina osiguranja Milomir Durmić.

Kako je Drina osiguranje poslovalo u prvih šest mjeseci ove godine i da li je ostvaren zacrtani plan?

- Naši poslovni planovi za 2016. su rađeni na bazi procenta rasta tržišta osiguranja RS, a to je nekih šest do osam procenata u odnosu na prošlu godinu. Svi poslovni planovi u prvom polugodištu 2016. su ispunjeni, rezultati su bolji nego u istom periodu prošle godine, plan je prebačen za 1,5%, a rast prihoda u odnosu na prošlogodišnju realizaciju u prvih šest mjeseci je 14%. Takođe, na Skupštini akcionara u martu 2016. donesena je odluka o isplati dividende akcionarima iz dobiti za 2015. i do sada smo isplatiti 1,8 mil KM, a ostatak dividende ćemo isplatiti do kraja trećeg kvartala ove godine. U istom periodu tehničke rezerve društva iznose gotovo 21 milion što je za dva miliona više u odnosu na isti period prošle godine. Tehničke rezerve društva su popunjene 100% i u skladu sa važećim podzakonskim aktima što nam garantuje stabilnost, a našim osiguranicima garanciju da ćemo sve odštetne zahtjeve rješavati kvalitetno i na vrijeme.

Kolika je ostvarena premija u prvom polugodištu?

- Ukupna ostvarena premija u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 12,9 mil KM što je u odnosu na plan više za 2%, dok je prošlogodišnja realizacija bila 11,3 mil KM te je premija u prvih šest mjeseci ove godne u odnosu na šest mjeseci prošle veća za 15%. Rast premije je ostvaren po svim vrstma osiguranja. Takođe, ostvaren je veći rast premije iz neobaveznih osigurnja tako da obavezna osiguranja u ukupnoj premiji iznose ispod 70% što je bolje u odnosu na raniji period. Ovaj procenat učešća obaveznih osiguranja u ukupnoj premiji je i dalje visok u odnosu na zemlje u okruženju, ali je bolji od prosjeka u sektoru osiguranja RS. Sa zadovoljstvom mogu da kažem da su sve filijale u sklopu Drina osiguranja ostvarile rast u odnosu na prošlu godinu i da su ispunile poslovne planove za prvih šest mjeseci ove godine.

SVI ODŠTETNI ZAHTJEVI RIJEŠENI U ZAKONSKIM ROKOVIMA

Koliko je Drina osiguranje u ovom periodu isplatilo odštetnih zahtjeva i kakva je dinamika isplate šteta?

- U prvom polugodištu 2016. Drina osiguranje je isplatilo oko 3,7 mil KM po osnovu odštetnih zahtjeva što je na nivou prošlogodišnje realizacije. Svi odštetni zahtjevi su u zakonskim rokovima riješeni i isplaćeni i sa 30. junom nemamo rješenih, a neisplaćenih odštetnih zahtjeva. Pratimo trend da svaki mjesec isplaćujemo i rješavamo sve odštetne zahtjeve i da ne prenosimo niti jedan u naredni mjesec, što znači da rješavamo i isplaćujemo ove zahtve prije zakonskog roka. Broj sudskih sporova po osnovu odštetnih zahtjeva se smanjuje. Drina osguranje već 20 godina postoji na tržištu osiguranja, a imamo manje od 100 odštenih zahtjeva na sudovima što je, uzimajući u obzir broj zahtjeva koji je riješen u proteklih 20 godina, veoma mali procenat.

Kakvi su planovi do kraja godine?

- Kada su u pitanju finansijski pokazatelji u prvih šest mjeseci smo ostvarili dobit od 2,1 mil KM, što je više u odnosu na prošlu godinu, ali je nešto niže u odnosu na plan. Do kraja godine smo planirali da ostvarimo oko 25 mil KM premije. Ako uzmemo u obzir da je u prvom polugodištu ostvareno već 13 mil KM možemo očekivati da će taj plan biti u potpunosti biti realizovan. Drina osiguranje zadnjih nekoliko godina radi na tome da se struktura premije promijeni, kako bi učešće premije od obaveznih osiguranja bilo manje u odnosu na druge vrste osiguranja. Sada imamo učešće premije od autoodgovornosti oko 68% što je bolje u odnosu na kompletno tržište osiguranja RS. Takođe, Drina osiguranje je lider na tržištu osiguranja u RS i već dvije godine zaredom ostvarujemo najveću premiju od svih osiguravajućih društava koja posluju u RS i cilj nam je da taj trend zadržimo i u budućnosti.

NEREGULARNI POPUSTI U AUTOOSIGURANJU I DALJE PRISUTNI

Kakvo je stanje na tržištu osiguranja RS? Da li je došlo do određenih poremećaja u odnosu na prošlu godinu?

- Na ovako malom tržištu, kao što je tržište RS, je prisutan jako veliki broj osiguravajućih društava. Samo u ovoj godini su registrovana dva nova društva, tako sada imamo 14 društava sa sjedištem u RS i 11 filijala iz FBiH. To je 25 društava koja rade na prostoru sa oko milion stanovnika. U takvom ambijentu se javljaju razne anomalije na tržištu kao što su vantarifni popusti u obaveznim osiguranjima. Kada uzmemo u obzir da u strukturi premija od osiguranja od autoodgovornosti učestvuje sa više od 70% jasno je da se oko tog kolača svi borimo i da onda dolazi do nelojalne konkurencije.

Udrženje društava za osiguranje RS je veliku pažnju u proteklom periodu posvetilo upravo problemu nelegalnih popusta u autoodgovornosti. Potpisan je i kodeks o poštivanju premijskog sistema. Da li se on i dalje krši?

- Nelojalna konkurencija je i dalje prisutna i vantarifna davanja su prisutna manje-više kod svih društava. Ne bih nijedno društvo posebno izdvajao, ali jasno je da je to tržište narušeno. Udruženje zajedno sa Agencijom za osiguranje radi na rješvanju ovog problema i već krajem avgusta ili početkom septembra ćemo pripremiti novu platformu na kojoj ćemo raditi kako bi se vanatarifni popusti ukinuli i kako bi osiguravajuća društva radila onako kako to zakon predviđa. Od oktobra će, u skladu sa Zakonom o obaveznom osiguranju u saobraćaju, biti povećane osigurane sume za nematerijalne štete u osiguranju od autoodgovrnosti sa 1,35 na 1,5 mil KM, dok će u narednoj fazi ići na 2 mil KM, tako da možemo očekivati da će odštetni zahtjevi biti veći, da će učešće šteta u premiji biti veće i da će osiguravajuća društva morati malo drugačije da razmišljaju. Takođe, kada je u pitanju ovaj zakon, znamo da nam za četiri godine nastupa liberalizacija tržišta u autoodgovornosti koju mi moramo spremno dočekati.

Da li je i na koji način moguće stati u kraj nelegalnim popustima?

(Foto: Sychugina/shutterstock.com)

- Jedna od ideja kako da se stane u kraj vantarifnim davanjima je da osiguravajuća društva ponude nešto novo osiguranicima, osim nešto niže premije. Mi smo sa Nešković osiguranjem i Brčko-gas osiguranjem potpisali sporazum o uslužnom rješavanju odštetnih zahtjeva iz oblasti autoodgovornosti. U početnoj fazi u tom sporazumu je bilo i Wiener osiguranje, međutim, zbog nekih personalnih izmjena oni nisu mogli u ovoj fazi da potpišu sporazum, ali su spremni i priključiće nam se. On podrazumijeva da osiguravajuća društva, potpisnici sporazuma, u skladu sa članom 25. Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju, direktno obrađuju i isplaćuju štete svojim osiguranicima koje je pričino osiguranik jednog od druga dva društva potpisnika sporazuma, a onda se mi unutar društava međusobno regresiramo. Nadamo se da će se ovaj sporazum proiširiti i na druga društva i da će to biti nešto novo na tržištu.

AGENCIJA DOBRO POSTUPILA UVOĐENJEM PRIVREMENE UPRAVE U KRAJINA OSIGURANJE

Vi ste i predsjednik Skupštine Udruženja društava za osiguranje RS. Kako komentarišete uvođenje privremene uprave u Krajina osiguranje? Može li to negativno uticati na ostala društva i uopšte na stanje u sektoru osiguranja?

- Mi u Udrženju pratimo stanje u Krajina osiguranju i za nas su potpuno iznenađujući i nejasni potezi koje većinski vlasnik tog društva vuče u posljednjih nekoliko mjeseci. Potpuno nam je nejasno šta želi novi većinski vlasnik tog osiguranja i zašto je uopšte uložio skoro 7 mil KM u kupovinu većinskog paketa akcija, a ne želi da se bavi tim biznisom. Ukoliko bi došlo do propadanja nekog osiguravajućeg društva, to bi se odrazilo i na druga društva, pogotovo ako to društvo nema dovoljan kapital i popunjene tehničke rezerve iz kojih bi trebalo da budu isplaćene sve zaostale štete koje ono za sobom ostavi, jer bi to, putem Zaštitnog fonda, palo na sva druga osiguranja. S obzirom na to da Drina osiguranje ima najveće tržišno učešće u RS naravno da bi taj teret pao najviše na nas i time smo lično zainteresovani da se stanje u Krajina osiguranju popravi.

Smatrate li da je Agencija za osiguranje dobro postupila uvođenjem privremene uprave u Krajina osiguranje?

- Potezi koje je Agencija u proteklom periodu povukla su izuzetno profesionalni i na vrijeme urađeni. Koliko ja znam Agencija za osiguranje RS je od samog početka pratila stanje u Krajina osiguranju, izdavala niz rješenja, formirala tim koji posebno prati aktivnosti u tom osiguranju i smatram da će sve te mjere doprinijeti da Krajina osiguranje ponovo stane na noge. Privremena uprava koju je Agencija uvela je jedini mogući pravi potez koji je mogla u ovom trenutku da uradi. Sve drugo bi bilo ćutanje što bi ih moglo okarakterisati kao saučesnike u ovom djelu koje, po meni, ima obilježje krivičnog djela.