Miro Džakula, direktor UIO BiH - Godina rekordno prikupljenih prihoda

Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO), rekao je da prihodi koje ostvaruje Uprava nisu srazmjerni privrednom rastu BiH, što znači da se na određeni način uspješno ušlo u sivu zonu.

Što se tiče samih prihoda, Džakula naglašava će ove godine biti prikupljeno 6,33 mlrd, 6,35 ili 6,37 mlrd KM, što zavisi od narednih nekoliko dana, odnosno od toga koliko će do 31. januara biti prikupljeno indirektnih poreza.

Govoreći o smještaju u Banjaluci, Džakula kaže da postoji velika vjerovatnoća da UIO sama gradi zgradu, jer su prethodni tenderi pokazali da u Banjaluci ne postoji adekvatna zgrada za regionalni centar, središnji ured i carinsku laboratoriju.

S koliko prikupljenih prihoda će UIO završiti ovu godinu?

- Zavisi od naredna tri-četiri dana, ali rekordno prikupljanje se kontinuirano nastavlja. Prošlu godinu smo prikupili 6,241 mlrd KM, a ovu to će biti 6,33 mlrd, 6,35 ili 6,37 mlrd KM. Definitivno rezultati će biti bolji nego ikad dosad. Prihodi koje ostvaruje Uprava i rast gospodarstva u BiH nisu srazmjerni iz razloga što je prema procjenama BDP porastao oko 1,9%, a prihodi su daleko iznad, što znači da je na neki način UIO uspješno ušla u sivu zonu.

Koliko je to dobro po ekonomiju BiH da indirektni porezi rastu, a direktni stagniraju ili padaju?

- Indirektni porezi nisu ti koji guše ekonomiju BiH. Sam sustav PDV-a i povrata po osnovu ulaganja u nove objekte praktično pojeftinjuju izgradnju za 17% i to iz razloga što oni obveznici koji to rade imaju pravo na odbitak ulaznog PDV-a. Jedan eklantantan primjer toga je povratak PDV-a od oko 98 mil KM kod izgradnje Termoelektrane "Stanari".

Ima li prostora za rast prihoda od indirektnih poreza?

- U BiH se još niko nije bavio time da se izračuna fiskalni kapacitet BiH, koliki je taj optimalani kapacitet koji ne ugrožava gospodarstvo. Nažalost, svi proračuni u BiH isključivo se finansiraju iz indirektnih poreza i veoma malo iz direktnih. Po našoj računici 85 do 90% svih prihoda se finansira iz indirektnih poreza.

Koliko je to održivo?

- Održivo je u onoj mjeri koliko bude raslo gospodarstvo u BiH i koliko se bude vodilo računa o transparentnom trošenju sredstava.

Koliko se sada vodi računa o transparentnom trošenju tog novca?

- To nije u mojoj nadležnosti, moja nadležnost je prikupljanje prihoda.

Uprava je napravila Plan tekućeg održavanja od 2015. do 2017. godine. Šta on sadrži?

- To je svakodnevni posao, na primjer kompletno smo sanirali granični prelaz Rača i po tom osnovu neće biti više opravdanih, ali i neopravdanih prigovora prijevoznika. Mi se zalažemo da i uposlenici Uprave imaju adekvatne uslove za rad, a isto tako da svi oni korisnici od špeditera do prijevoznika imaju iste takve uvjete.

Na nekim graničnim prelazima nema službenika UIO, ali UIO ima obavezu da ih održava. Koliki to problem predstavlja UIO?

- Radi se o odluci Vijeća ministara kojom je Uprava dobila ingerenciju da upravlja svim graničnim prelazima, pa i onima na kojima nema njenih službenika. Od ukupno 89 prelaza mi smo prisutni na 54 i veoma brzo ćemo pokrenuti inicijativu da se postojeća odluka promijeni u smislu da za one granične prelaze na kojima UIO nije prisutna odgovornost preuzme Granična policija. Moram naglasiti da Vijeće ministara daje maksimalnu podršku Upravi u svim njenim aktivnostima, bilo da se radi o tekućemo održavanju, bilo o investicionom ulaganju.

Pored Savjeta ministara BiH, kakva je saradnja s ostalim institucijama, prije svega s Tužilaštvom BiH?

- S Tužiteljstvom BiH imamo izvrsnu saradnju. Moram istaći tu opredijeljenost glavnog tužioca da zajedno s Upravom radi, a formiran je i poseban tim, gdje je deset naših službenika na dispoziciji Tužiteljstvu BiH i zajedno rade na pripremanju optužnica. Pored Tužiteljstva, s kojim izvrsno sarađujemo, takvu saradnju imamo i sa SIPA, entitetskim poreznim upravama i Upravom Brčko distrikta, mada uvijek ima prostora za bolje.

Ali neki predmeti na kojima je radila i Uprava, akcije u vezi s tekstilom, recimo, nisu dobili epilog, nema optužnica.

- To nije u mojoj ingerenciji i nadležnosti da komentiram. Zašto nema optužnica ne možemo iznositi paušalne ocjene i moja pozicija nije ta da o tome javno govorim.

(Foto: Andrey_Popov/shutterstock.com)

U tim akcijama bilo je i hapšenja službenika UIO, međutim oni kasnije budu vraćeni na posao. Koliko to predstavlja problem?

- Svi oni su vraćeni u skladu sa zakonom i u skladu s rješenjem Suda BiH. Ništa se ne radi samostalno i samoinicijativno i sve je isključivo u skladu sa zakonom i odlukama nadležnih i relevantnih tijela, a to su u ovom slučaju Tužiteljstvo i Sud BiH. Uprava je maksimalno opredijeljenja da bilo kakav pojam korupcije i kriminala sankcioniramo i prije svega preveniramo.

UO UIO nije postigao saglasnost na povećanje akciza na gorivo i cigarete. Ima li naznaka da će to biti u dogledno vrijeme i ima li procejena koliko bi to donijelo prihoda?

- Vrlo brzo u doglednoj budućnosti pristupiće se donošenju odluka kada je u pitanju izmjena Zakona o akcizama, pogotovo kada su u pitanju nafta i naftni derivati i cigarete. Pripremamo dokumentaciju i UO upoznajemo sa stvarnim i relevantnim činjenicama i to će veoma brzo uroditi plodom. Činjenica je da sadašnji zakon o akcizama nije usklađen sa zakonima koji su na snazi u EU, pogotovo kada su u pitanju nafta i naftni derivati i tu ima mnogo manjkavosti. Imamo biodizel i lož-ulje, koje je izuzetno teško kontrolirati zbog takvog zakona, pogotovo iz razloga što bi uvoz biodizela trebalo da kontrolira isključivo Tržišna inspekcija, s kojima, moram reći, nemamo posebnu saradnju. Po mojim procjenama, tu se kriju rezerve negdje oko 50 mil KM. Srbija je kroz markiranje nafte i naftnih derivate izuzetno dobro riješila to tržište i dovela u red i mislim da u tom pravcu i mi moramo ići.

Aktuelna je i priča o kupovini zgrade u Banjaluci. Dokle se stiglo s tim?

- Dosad smo raspisivali tender i adekvatna zgrada se nije našla. U prošle četiri godine završili smo zgrade regionalnih centara u Mostaru, Tuzli, Sarajevu i ostaje nam zgrada u Banjaluci. S obzirom na to da takve zgrade nema, imamo dvije mogućnosti - da sami gradimo zgradu ili da se u dogledno vrijeme izgradi zgrada u Banjualuci koja bi odgovarala potrebama Uprave. Nastojaću da u okviru svojih ovlašćenja završim taj dio, jer Uprava zaslužuje kvalitetne uvjete.

To znači da ćete samostalno ići na izgradnju zgrade?

- O tome odlučuje UO UIO i to ćemo im predložiti da se uradi na takav način. Za tu zgradu planirano je da se utroši oko 35 mil KM i to je zgrada središnjeg ureda, regionalnog centra i carinske laboratorije. Kada će to biti nije na nama.