Srđan Šuput, direktor Komercijalne banke - Uvodimo elektronsko i mobilno bankarstvo za fizička lica

(Srđan Šuput) Komercijalna banka Banjaluka u ovoj godini bilježi rast kreditnog portfolija kada je u pitanju stanovništvo, ali je rast evidentan i kod stambenih kredita, te depozita stanovništva, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Srđan Šuput, direktor Komercijalne banke Banjaluka.

Najavio je da će za nekoliko dana u rad pustiti elektronsko bankarstvo i mobilno bankarstvo za fizička lica, a da će početkom sljedeće godini biti promovisana i njihova "Master" kartica na rate, što je sada dosta atraktivan proizvod.

Kako je poslovala Komercijalna banka Banjaluka u ovoj godini i koliko ste zadovoljni postignutim rezultatima?

- Mislim da smo u 2015. godini blizu ispunjenja zacrtanih ciljeva, iako je ova godina generalno za bankarski sektor bila teška iz prostog razloga što je bankarski sektor u ovoj godini bio prelikvidan, bilo je malo plasmana u realni sektor. Uglavnom, plasmani u privredi su bili plasmani državi, preko hartija od vrijednosti, obveznica, trezorskih zapisa, odnosno neka direktna zaduženja Vlade, fondova koji su pri Vladi. Tako da s tog stanovišta, nijedna banka ne može biti zadovoljna, jer nije ostvarila zacrtane ciljeve u tom segmentu.

Što se tiče stanovništva, možemo biti zadovoljni, jer imamo rast kreditnog portfolija u tom segmentu, a imamo i rast kreditnog portfolija kada su u pitanju stambeni krediti. Takođe, ono što prati trend bankarskog sektora u BiH, imamo rast depozita stanovništva. Moram napomenuti da naša banka u Srbiji, Komercijalna banka Beograd, dakle banka majka, ima najveću štednju građana i ona iznosi više od 1,6 mlrd EUR. Tako da je naše poslovanje stabilno, iako poslujemo u okruženju RS, gdje smo na kraju 2014. godine imali zatvaranje jedne banke, pa u 2015. godini prinudnu upravu u još jednoj banci, i gdje je već upitno povjerenje građana i privrede u bankarski sektor. Mislim da s tog stanovišta treba biti zadovoljan.

Došlo je do promjene na čelu Uprave Komercijalne banke Beograd. Na koji način će se to odraziti na poslovanje Komercijalne banke Banjaluka i šta se očekuje?

- Svaka promjena je sigurno motiv da se radi bolje i više i sigurno će biti određenih pozitivnih pomaka. Ono što je bitno za nas je da je naša matična banka u Srbiji 2015. godine, zajedničkom odlukom Vlade Srbije i EBRD-a, koji je vlasnik 25% kapitala, ušla u proces privatizacije. Tako da je to jedna nova aktivnost za nas i sigurno nova stvar koja nas čeka do kraja 2017. godine i u tom smo procesu. Novi predsjednik Izvršnog odbora u Beogradu došao je sada krajem godine i vjerovatno će i on uvesti neke nove stvari koje će poboljšati poslovanje, kako matične banke, tako i nas subsidijara, jer je cilj da banka i dalje bude u vrhu bankarskog sektora Srbije, BiH i Crne Gore i da se na najbolji način završi proces privatizacije, odnosno da se ostvare zacrtani ciljevi.

(Foto: pogonici/shutterstock.com)

Koje nove proizvode je Komercijalna banka ponudila klijentima u ovoj godini i šta možemo očekivati u narednom periodu?

- Ove godine smo napravili pomak s kreditima penzionerima i mislim da tu imamo jedan lijep rast. Imamo stambene kredite preko Investiciono-razvojne banke RS iz naših izvora na 20-25 godina i naravno na nivou grupe imamo takozvane gotovinske nenamjenske kredite do sedam godina, s izuzetno povoljnim kamatnim stopama. Ove godine je zaživjela i naša "Master" kartica. Za nekoliko dana puštamo elektronsko bankarstvo i mobilno bankarstvo za fizička lica. Ono što smo već priveli kraju, i u januaru naredne godine će biti promocija, je takozvana "Master" kartica na rate, što je sada dosta atraktivno, da se kupuje na rate bez kamata i na taj način se još više približavamo našim klijentima.

Da li možemo očekivati plan širenja mreže poslovnica Komercijalne banke Banjaluka u narednoj godini?

- U ovom trenutku mislim da neće doći do širenja mreže poslovnica, iz razloga što idemo u proces privatizacije i mislim da nije realno očekivati da se nešto agresivno širimo. Iskreno, mislim da je inače bankarski sektor u BiH prezasićen, gradovi su prezasićeni brojem banaka i u ovom trenutku ne vidim neku ekonomsku opravdanost da se dalje širimo. Da li će možda sada matična banka zauzeti neku drugu strategiju u 2016. i 2017. godini - vidjećemo. Apsolutno ne bježim od toga, čak i lično bih volio da se više širimo u većim gradovima, da otvaramo veći broj poslovnica, kao što su Banjaluka, Bijeljina, Prijedor, jer mislim da tu i postoji veliki potencijal, da se može nešto napraviti. Ali to nije individualna odluka samo nas ovdje u Banjaluci.

Šta možemo očekivati u sljedećoj godini, kada je u pitanju bankarski sektor u BiH?

- Prema mom mišljenju, stanje u bankarskom sektoru u BiH će i dalje biti vrlo turbulentno i to je ono što možda nije dobro. Jeste da smo imali određene probleme u dvije banke samo ovdje u RS. Međutim, sigurno i u FBiH postoje određene manje banke s nekim problemima, a koje nemaju jake akcionare iza sebe. Uvijek sam zagovornik teze da je BiH sa 25 banaka prezasićena i da ovo tržište ne može da nosi 25 banaka. Očekujem i dalje ukrupnjavanje bankarskog sektora, i vjerovatno probleme za male banke koje nemaju jake akcionare iza sebe, ali očekujem i dalje prelikvidan bankarski sektor. Takođe, očekujem i smanjenje kamatnih stopa naredne godine i na depozite i na kredite, a što je bio trend i ove godine. Vjerovatno će i dalje biti profitabilan bankarski sektor, ali tu profitabilnost uglavnom nosi četiri do pet najvećih banaka koje posluju u BiH, dok se manje banke bore i s profitabilnošu i s rizičnim kreditima.