Tunel Hranjen: Simbol sistema koji tone dublje od samog tunela

(Foto: GoogleMaps/Printscreen)

Građevinski haos, potopljeni tuneli i radovi bez dozvola. Slučaj Hranjen otkriva duboke pukotine u sistemu upravljanja infrastrukturnim projektima.

Kada su 2019. godine počeli radovi na tunelu Hranjen kod Goražda, stanovnici Istočne Bosne povjerovali su da će konačno biti spojeni sa Sarajevom i ostatkom zemlje. Pet godina kasnije, nada se pretvorila u razočaranje. Tunel nije završen, troškovi su eksplodirali, a ono što je trebalo biti spasonosni infrastrukturni projekat postalo je primjer institucionalnog nereda, nekompetencije i nepoštovanja zakona.

Profesor Nedim Suljić, redovni profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli i član Evropske akademije nauka i umjetnosti, za Forbes Magazin kaže da je tunel Hranjen "školski primjer kako se projekat ne vodi".

- Radovi su počeli u novembru 2019. godine, a dozvola za gradnju izdata je tek u maju 2020. Sedam mjeseci se kopalo bez zakonske osnove. Da ste vi ili ja gradili kuću na taj način, inspekcija bi nam zatvorila gradilište u roku od dva dana - upozorava profesor Suljić.

Ali to nije jedini problem. Projekat je, prema njegovim riječima, započet bez adekvatnih istražnih radova, što je u slučaju tunela, koji prolazi kroz kompleksnu geološku strukturu, nedopustivo. Posljedice su bile katastrofalne. Početkom 2021. godine, dio iskopanih cijevi potopljen je zbog neriješene odvodnje podzemnih voda rijeke Čemernice.

- Geomehanička, geološka i hidrogeološka istraživanja nisu bila sprovedena u dovoljnom obimu. To je neprihvatljivo. Kod ovakvih projekata morate znati tačno šta vas čeka pod zemljom - dodaje Suljić.

Iz Autocesta FBiH najavljuju da će radovi potrajati još najmanje dvije godine. Međutim, profesor Suljić sumnja da će se i taj rok ispoštovati.

- Neće biti završeno za dvije godine. Količina podzemnih voda je ogromna. To treba iskoristiti za vodovodni sistem Goražda, ali i riješiti da tunel ne postane akumulacija.

Tunel Hranjen, zamišljen kao simbol spajanja i razvoja, sve više se pretvara u metaforu institucionalnog haosa, improvizacija zamjenjuje plan, politika potiskuje struku, a zakoni se tumače selektivno.

Umjesto mosta prema modernizaciji, Hranjen postaje studija slučaja o tome kako ne graditi u Bosni i Hercegovini. Projekt koji ne povezuje, već razdvaja, između obećanja i stvarnosti, između propisa i prakse, između sistema i odgovornosti, piše Forbes BiH.