EU istražuje izgradnju vjetroparka u BiH na oduzetoj zemlji pored parka prirode

Državna elektroprivreda planira izgraditi vjetropark na rubu zaštićenog Nacionalnog parka prirode Blidinje u zapadnoj Hercegovini, bez studije utjecaja na okoliš i na zemlji za koju mještani kažu da su im lokalne vlasti oduzele bez ikakve naknade.

Projekt Poklečani, vrijedan gotovo 200 milijuna eura, financirao bi se iz kredita Europske investicijske banke (EIB) i bespovratnih sredstava iz fondova Europske komisije.

Zbog toga je zanimanje pokazao i Pravobranitelj Europske unije koji je zatražio odgovore od Europske komisije.

Vjetropark je od početka izazvao protivljenje ekoloških skupina, budući da su vlasti, koristeći dekret koji je vlada sama donijela, odobrile gradnju bez prethodne studije utjecaja na okoliš.

Podnositelji tužbe pred ombudsmanom EU-a tvrde da Vjetropark Poklečani, čiji je nositelj projekta javna Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna iz Mostara, ugrožava okoliš.

Smatraju da su prekršeni domaći i europski zakoni, te njihovo osnovno ljudsko pravo na neotuđivost privatnog vlasništva.

- Banka (EIB) već više od godinu zna za neke sporne stvari što su se radile u tom projektu - kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Iva Miličević, stanovnica sela Poklečani, koja se obraćala EIB-u.

Njoj je odlukom vlasti u općini Posušje oduzet dio imanja ograđen suhozidom koji je izgradio njezin pradjed prije više od 100 godina koji bi trebao biti srušen kako bi se na dijelu zemljišta podigla vjetrenjača.

S obitelji i mještanima se obratila i Europskoj komisiji, ali se suočila sa šutnjom iz Brisela. Zbog toga se obratila EU pravobranitelju.

Honor Mahony, glasnogovornica EU ombudsmana kazala je za Radio Slobodna Evropa da su pokrenuli žalbu 14. februara zbog toga što Europska komisija nije ni odgovorila na dopis u vezi s vjetroelektranom Poklečani. Pravobranitelj je, kaže, "zamolio Komisiju da podnositelju pritužbe odgovori do 10. marta".

Mahony je pojasnila da, "ako podnositelj pritužbe ne bude zadovoljan odgovorom Evropske komisije, može se ponovno obratiti EU Ombudsmanu sa sadržajem odgovora". Ombudsman bi tada razmotrio pokretanje nove istrage.

Iz Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), zajedničke inicijative Evropske komisije i šest financijskih institucija među kojima je i EIB, Miličević su odgovorili da ova banka koja je osigurala novac za vjetropark "trenutno provodi postupak provjere usklađenosti koja će potvrditi da su okolišni i socijalni standardi u potpunosti ispoštovani".

Nezadovoljna odgovorom, u kojem se WBIF pozvao na procjene i garancije koje je dala Elektroprivreda HZHB, Miličević je s grupom mještana uputila novu žalbu EU Ombudsmanu i WBIF-u i zatražila novu istragu.

- Na kojoj pravnoj osnovi se privatna zemljišta ekspropriraju? Kako opravdavate krčenje 375.000 kvadratnih metara šumske površine? - naveli su u žalbi čiji prijevod je Miličević ustupila za RSE.

Najavila je i da će se mještani obratiti Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i drugim institucijama "radi istrage brojnih pravnih nepravilnosti povezanih s ovim projektom".

Odlukom Općinskoga vijeća općine Posušje od 27. jula 2023. godine, utvrđeno je da je "od javnoga interesa izgradnja VE Poklečani", te kako se "može pristupiti potpunom i nepotpunom izvlaštenju nekretnina".

Odluka o oduzimanju privatnog i državnog zemljišta donesena je, kako se navodi, u skladu s entitetskim Zakonom o izvlaštenju u Federaciji BiH, a na osnovu zahtjeva Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosna (EPHZHB).

Više od 60 pašnjaka, oranica i šumskog zemljišta u državnom i privatnom vlasništvu, ukupne površine veće od 350.000 četvornih metara, dano je nakon izuzimanja na korištenje tom javnom poduzeću u vlasništvu entitetske vlade.

Zakonska obveza EP HZHB je da vlasnike pozovu prije izuzimanja zemljišta "radi pokušaja sporazumnoga rješavanja imovinsko-pravnih odnosa".

Mještani, od kojih mnogi žive i rade u inozemstvu, morali su se javiti na poziv EPHZHB, objavljen na internetskoj stranici kompanije, u roku od 15 dana.

Ostavljena im je i mogućnost tužbe pred, u ovom slučaju, Kantonalnim sudom u Širokom Brijegu.

Iva Miličević je s članovima obitelji i susjedima podnijela tužbu pred tim sudom, a sudski proces je "u tijeku" i ne zna se kad bi se mogao okončati.

U tužbi pred europskim pravobraniteljem i pred domaćim sudom ona i grupa mještana traže da se zaustavi oduzimanje privatnog zemljišta i da se poštuju zakoni i propisi u tom projektu.

- Nama stavljaju turbinu 270 metara od kuće, oko 200 metara od groblja. Što će biti ako se ona sruši ili zapali? Hoće li meni led s turbina zimi padati na glavu? Oni bi turbine pravili kao da tu nitko ne živi - kazala je Miličević za RSE.

U Bosni i Hercegovini je na snazi zabrana raspolaganja državnom imovinom, koja uključuje poljoprivredno i šumsko zemljište.

Država BiH i entitet Federacija BiH nemaju zakon o šumama, dok je Ustavni sud BiH poništio zakon o šumama koji je pokušao donijeti drugi entitet, Republika Srpska (RS).

Ustavni sud BiH je u više odluka naveo da šume i poljoprivredno zemljište ostaju državna imovina i pod zakonskom su zabranom raspolaganja, sve dok se ne donese državni zakon koji bi regulirao to pitanje.

Zakona nema više od tri decenije nakon proglašenja samostalnosti, a protive mu se politički predstavnici RS-a koji smatraju da ne postoji državna imovina i da je sve vlasništvo entiteta.

Ministarstvo gospodarstva Zapadnohercegovačkog kantona je na osnovu kantonalnog Zakona o šumama, odobrilo krčenje i prenamjenu oko 353.000 četvornih metara državnih šuma i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, za izgradnju vjetroparka.

Kantonalni zakon nije osporavan pred Ustavnim sudom BiH.

EP HZHB je kao naknadu za krčenje državne šume za izgradnju Vjetroparka Poklečani uplatilo u kantonalni budžet oko 68.000 eura, a ova elektroprivreda dužna je na drugoj lokaciji posaditi šumu na istoj kvadraturi.

Za oko 2.000 četvornih metara privatne šume, kantonalni Zakon o šumama ne predviđa plaćanje naknade i EP HZHB vlasnicima ne duguje ništa.

Organizacije za zaštitu okoliša, predvođene međunarodnim Aarhusovim centrom, tvrde da blizina vjetroelektrane zaštićenom nacionalnom parku prirode ugrožava okoliš i stanište mnogih životinjskih vrsta.

Emina Veljović, izvršna direktorica Aargus centra u Bosni i Hercegovini kazala je za RSE da Ministarstvo za zaštitu okoliša u entitetu Federacija BiH nije izvršilo prethodnu procjenu utjecaja na okoliš.

Ministarstvo okoliša je u rješenju od 14. oktobra navelo da "izrada studije utjecaja na okoliš, s obzirom na lokaciju projekta, nije potrebna," te da vjetropark "neće imati značajan utjecaj na okoliš", na osnovu kojeg je ministarstvo energije izdalo energetsku dozvolu.

- Pri tome su se pozvali na uredbu Vlade Federacije BiH (dekret donesen kao podzakonski akt) koja ne navodi decidno za koje projekte je potrebna prethodna procjena utjecaja na okoliš - kazala je Veljović za Radio Slobodna Evropa.

Aarhus centar je pred nadležnim Kantonalnim sudom u Sarajevu tužio Ministarstvo okoliša Federacije BiH tražeći da se preispita ta odluka.

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

Općina Posušje

Udruženje Aarhus centar Sarajevo

Vlada FBiH Sarajevo

Evropska investiciona banka

Kantonalni sud Široki Brijeg

EU ombudsman

Investicijski okvir za Zapadni Balkan

vjetropark Poklečani

Honor Mahony

Iva Miličević

Nacionalni park Blidinje

Emina Veljović

studija utjecaja na okoliš