Vlast ignoriše predmet Viaduct, a milioni koje država mora platiti se gomilaju
Ilustracija (Foto: beeboys/shutterstock.com)
Kako saznaje N1, nadležni organi ne ignorišu samo podneske tužioca, već i Međunarodnog suda za rješavanje investicionih sporova (ICSID) koji je do sada dva puta slao dopise koje je ignorisao državni ministar finansija i trezora Srđan Amidžić, a gdje se tražilo dostavljanje informacija o planu i koracima BiH u cilju izvršenja obaveze po presudi.
Advokat Predrag Baroš koji zastupa slovenačku firmu Viaduct tvrdi kako u postupanju nadležnih institucija postoji niz nelogičnosti, pa i ona da Kancelarija za reviziju institucija Bosne i Hercegovine nije primjetila da nad državnim rezorom visi stotine miliona maraka vrijedan dug.
- Od Ureda za reviziju institucija BiH zahtjevali smo pojašnjenje ukazane nelogičnosti na koje još nismo dobili odgovor - rekao je Baroš ističući da je Pravobranilaštvo, kao nadležan organ za zaštitu interesa države iznijelo prijedlog za rješavanje ovog problema ukazujući da presuda predstavlja međunarodnu obavezu zemlje, ali taj prijedlog Savjet ministara BiH nije usvojio u dva kruga glasanja.
- Vještak finansijske struke Čedomir Spasojević je izvršio dopunu prethodno sačinjenog vještačenja, tako što je iskazao potraživanje tužitelja na dan 25. novembar 2024. godine. Na dan 25. novembar 2024. godine, ukupno potraživanje tužitelja iznosi 54.933.697,34 eura ili 107.440.973,00 KM. Dakle, potraživanja tužitelja je premašilo iznos od 107 mil KM, iako je inicijalno u momentu donošenja presude iznosilo oko 90.000.000 KM - dodao je Baroš.
Prema podacima iz vještačenja samo za 39 dana po osnovu kamate obračunato je dodatnih 711.634 KM koja je Bosna i Hercegovina dužna da plati.
O ovom slučaju N1 je i ranije pisala. Podsjećanja radi, cijeli iznos na naplatu dolazi institucijama Bosne i Hercegovine, iako se arbitraža vodi zbog neispunjenog ugovora koji je sa Slovencima sklopila Vlada Republike Srpske. Radi se o ugovoru sa Viaductom iz 2004. godine vrijednom 165 miliona evra koji je trebao osigurati gradnju hidroelektrana Krupa i Banjaluka Niska. Do arbitraže je došlo nakon što je u oktobru 2015. godine HES Vrbas, u većinskom vlasništvu slovenačkog preduzeća, Vladi uputio odštetni zahtjev od 46 miliona maraka zbog jednostranog raskida ugovora.
Posebno je interesantno i to što su Slovenci prije pokretanja arbitražnog spora u dva navrata pokušali da se nagode sa Vladom Republike Srpske, prvo tražeći osam miliona maraka, a onda 23 miliona maraka odštete. Ipak predstavnici entitetske Vlade na to nisu pristali, strahujući od preuzimanja odgovornosti i čineći tako, ispostaviće se, još veću štetu institucijama.
Tagovi:
HES Vrbas
Viaduct
hidroelektrana Krupa
hidroelektrana Banjaluka Niska
odštetni zahtjev
arbitražni sport
Predrag Baroš
Čedomir Spasojević
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora