Ukus i miris nasljeđa na savremenim trpezama - Otkrijte gastro ponudu Republike Srpske

Ako ima istine u izreci da "ljubav na usta ulazi", onda je skoro sigurno da ćete se na "prvi zalogaj" zaljubiti u Republiku Srpsku, jer u bilo koji dio nje da dođete, prva preporuka ljubaznih domaćina je upravo hrana i degustacija onoga što su oni sa pažnjom i ljubavlju spremili u svom domaćinstvu.

Ono po čemu je zaista prepoznatljiva Republika Srpska jeste tradicionalna kuhinja, koja se podudara sa klimatskim karakteristikama predjela i uzima ono što priroda nudi. To sve potvrđuju nepregledne površi prekrivene bujnim pašnjacima, raznovrsnom ljekovitom florom, brojnim jezerima, šumama, rijekama i izvorima, što je dokaz zdrave sredine.

Tradicija spremanja hrane i pića na našem prostoru satkana je od ljubavi, strpljenja i emocija koju domaćini rado prenose na svoje goste, ljubazno i otvoreno odgovarajući na sva vaša pitanja, ali kao po običaju ljubomorno čuvajući "tajnu" baš tog jednog sastojka koji hranu čini tako posebnom. Znaju naši vrijedni domaćini da je najvažnije kod gosta probuditi osjećaj trenutka i buđenja želje, zato, nerijetko, ako imate sreće, uz čašicu vina ili rakije i uz najljepša jela, od naših ljubaznih domaćina možete čuti anegdote i legende vezane za kraj u kojem žive i u kojem se nalazite, što čitav utisak i doživljaj čine još većim.

Ovdje se jede polako, sa uživanjem i poštovanjem. Posebno bogatstvo čini različita receptura istoimenih jela u raznim krajevima Srpske. To znači da ćete cicvaru ili ljevušu potpuno drugačije doživjeti u Krajini, Semberiji ili Hercegovini. Osnovni razlog različitih receptura domaćih jela proističe iz toga što su ih naše bake i djedovi pripremali od namirnica koje su imali u kući pa tako imamo nebrojeno mnogo varijacija. Za mnoge specijalitete naše nacionalne kuhinje ne postoji konkretna riječ u riječnicima stranih jezika, a ni ukus sa kojim se mogu uporediti. Stoga je najbolje doći i isprobati ih.

Dok se pakujete i spremate na put ka Srpskoj predstavljamo neka od jela koju će naši domaćini spremti samo za vas:

Cicvara se ubraja u starinska srpska jela. Prema etnološkim podacima, ovo jelo se, u krajevima koje naseljavaju Srbi, sprema od davnina. Najstarije recepture zapisane su još u manastirskim knjigama i u njima se cicvara priprema prije svega od brašna pšenice, raži, ječma, ovsa. Kada je kukuruz počeo da osvaja evropske njive, kukuruzno brašno je preuzelo ulogu glavnog sastojka cicvare. Mast, ulje, maslac i kajmak, kao i razne vrste sireva, neophodne su masnoće za dobru cicvaru, koje okus ovog jela dovode do savršenstva. Dođete li u Hercegovinu na trpezi će vas dočekati cicvara poslužena sa medom.

Banjalučki ćevap u lepinji mnogi smatraju najslavnijim brendom Banje Luke. Jedinstven je po svom izgledu, ukusu i načinu serviranja. Pojavio se prije više od 100 godina, a proslavio se i odomaćio prvo po cijeloj bivšoj SFRJ, a potom i dalje po svijetu. Banjalučki ćevap se jede vruć, prstima i čačkalicom, iako će vam u većini roštiljnica servirati pribor za jelo. Uz njega se obavezno služi luk, isječen na krupne kriške. Poslije ćevapa preporučuje se jogurt ili kiselo mlijeko. Kažemo da banjalučki ćevap pola svoje slave duguje banjalučkoj lepinji, koja se može jesti i sama, ali namočena taman toliko da ne izgubi hrskavost.

(Foto: TORS/ Bojan Crnokrak)

Sir iz mijeha proizvodi se u selima Hercegovine, posebno oko Nevesinja. Dobri poznavaoci kažu da se najmanje jedan kompletan obrok dnevno u Hercegovini sastoji od mlijeka, kajmaka, sira i hljeba! U prilog tome govori i jedna tipična uzrečica u Hercegovini: upitan šta je jeo, Hercegovac će odgovoriti – "hljeba i sira". Potpuno je prirodno da probate najpoznatiji sir hercegovačkog kraja "sir iz mijeha"! Način pohranjivanja, mijeh, jeste ono što ovaj proizvod čini jedinstvenim, kao i činjenica da se ne može industrijski proizvesti. Postupak i proces proizvodnje sira iz mijeha možete vidjeti u Nevesinju, te kod proizvođača koji se bave proizvodnjom na tradicionalan način.

Pura (kačamak) - U zasoljenu ključalu vodu dodaje se kukuruzno brašno, uz lagano miješanje. Odličan je prilog uz sve vrste mesa i mliječnih proizvoda.

Poželjno je jelo praviti od starih sorti kukuruza kao što su bjelčić, žutac i stodanac.

(Foto: TORS/Bojan Crnokrak)

Vanilice-sitni kolači za čiju pripremu se, pored ostalih namirnica, koristi svinjska masnoća i domaći džem od šipaka ili kajsije, što im daje posebnu teksturu i topivost dok se konzumiraju.

Vina Hercegovine - Zahvaljujući velikom broju sunčanih dana, prijatnoj klimi i pitomim brežuljcima, u vinskim podrumima na sjeveru Srpske prave se vrhunska vina, koja predstavljaju dokaz da se i u kontinentalnim krajevima mogu uzgajati vrhunske loze, utkane u ljepotu vinograda i brežuljkastih krajolika. Vinski zaljubljenici mogu uživati u harmoničnosti naših lokalnih vina pravljenih od sorti Chardonnay, Pinot Blanca, Cabernet sauvignon, rajnski rizling.

Na škrtoj hercegovačkoj zemlji, punoj kamena i drače, uzgajaju se najplemenitije sorte vinove loze i pravi vino prepoznatljivog kvaliteta. Zahvaljujući klimatskim uslovima i geografskom položaju, vinska cesta Hercegovine postaje sve prepoznatljivija na vinskoj karti. Prvi kontingent vina izvezen je preko Trsta u Evropu 1883. godine. Autohtone sorte su vranac i žilavka, a lastvansko vino žilavka, izuzetnog kvaliteta, bilo je zvanično vino habzburškog carskog dvora u Beču.

Na linku sajta Turističke organizacija Republike Srpske pogledajte i brošuru eno i gastro ponude ovog podneblja.