Cvjeta izvoz metalnog otpada - BiH na gubitku zbog prodaje sirovine, a ne gotovog proizvoda

Vrtoglavih 67.160 tona metalnog otpada izvezeno je prošle godine iz države, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, iz koje napominju da je riječ uglavnom o željezu, čeliku, aluminijumu, olovu i bakru.

Ako se taj podatak uporedi sa cijenama ovih metala, grubim procjenama dobije se brojka "teža" od 100 mil KM, koliko su platili domaći otkupljivači, ali je u konačnici suma znatno veća, jer su i oni ostvarili profit pri prodaji u inostranstvu.

Ipak, prema riječima stručnjaka, u svemu najviše profitiraju zemlje u koje izvozimo, jer stvaraju gotov proizvod i onda ga, nerijetko, prodaju upravo nama.

Najmanji dio kolača dobiju oni koji akumulatore, stare oluke i radijatore, kao i školjke vozila i slične predmete prodaju, dok otkupljivači u BiH imaju prilično dobru zaradu.

Kada se ispod svega podvuče crta, BiH gubi veliku svotu, jer umjesto gotovog proizvoda prodaje sirovinu.

- Najbolji bi rezultat bio da smo mi taj otpad reciklirali, odnosno preradili i kasnije dobivenu sirovinu upotrijebili za neku novu proizvodnju i u konačnici izvezli gotov proizvod metalske industrije sa daleko većom vrijednošću. U tom smislu je ovakav izvoz negativan - ocjenjuje Igor Gavran, ekonomski analitičar u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Po njegovim riječima, uzimajući u obzir nedostatak kapaciteta za recikliranje u BiH, te činjenicu da se država riješila otpada, ovakav izvoz ima i pozitivne strane.

- U svakom slučaju, u svemu najveći profit ostvaruju oni koji taj otpad kupe u stranim državama i prerade ga u nešto vrijednije. U BiH profitiraju izvoznici, jer otkupne cijene su uglavnom marginalno niske. Sve ovo bi trebalo da bude najveći poticaj i signal za razvoj prateće industrije, odnosno reciklaže i korištenja - pojašnjava Gavran.

I sindikalne vođe iz oblasti metalske industrije smatraju da je poražavajuće to što mi izvozimo materijale koji se koriste kao sirovina, a potom kupujemo gotove proizvode.

- Mi imamo i kod nas kapacitete koji prerađuju željezni otpad, ali se dosta toga i izvozi. Kada je riječ o izvozu, mora se mnogo uraditi da mi od tih sirovina stvaramo kvalitetne proizvode, a ne da ih uvozimo - poručuje Tane Peulić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva RS.

Otkupljivači metalnog otpada kažu da građani iz svojih kuća i dvorišta prodaju gotovo sve što im ne treba, a mogu da unovče, od starih radijatora do olupina vozila.

- Dobro dođe njima, jer se riješe nečeg što im samo smeta i ujedno zarade, ali i nama, jer to na kraju i prodamo. E, sad, teško je da vam kažem koje su cijene, sve zavisi od toga koliko je otpad "čist". Orijentaciono, po kilogramu, najjeftinije je željezo - 0,38 KM, a najskuplji je bakar i košta oko devet maraka. Olovo košta oko 1,8 KM po kilogramu, a ko prodaje veće količine, dobija više novca po prodatom kilogramu - navode otkupljivači.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, lani smo najviše izvezli željeza i čelika, čak 41.572 tone. Bakra, koji je najskuplji, izvezli smo 8.932 tone.