Garsonjera u gradu košta kao tri kuće na selu - Cijene seoskih domaćinstava u padu

Ilustracije radi, kuće u okolini Banovića, Gornjeg Vakufa i Maglaja moguće je pazariti i za 20.000 KM, ili koju hiljadu više, dok je za garsonjeru u jezgru Banja Luke, Sarajeva ili Tuzle neophodno izbrojati minimalno 60.000 KM.

Stručnjaci kažu da je na ovakve drastične razlike u cijenama stambenih objekata u urbanim i ruralnim sredinama uticao niz faktora, uključujući i teške uslove za život u seoskim, i znatno lagodnije u gradskim naseljima.

Primjera radi, život na selu nerijetko podrazumijeva i loše vodosnabdijevanje, vožnju po makadamskim putevima, ali i daljinu od prodavnica, zdravstvenih ustanova, srednjih škola i slično, što je mnoge nagnalo da napuste svoja ognjišta i odu na gradski asfalt.

Takođe, šanse za zaposlenje u seoskim sredinama često su jako male, pa su se brojni žitelji "trbuhom za kruhom" preselili u veće centre.

Demograf Stevo Pašalić podsjeća da je proces urbanizacije nezaustavljiv, te da nekada tipično ruralne države sada imaju dominantno urbanu populaciju, a što se polako vidi i na našim prostorima.

- Mi smo prije nekoliko decenija imali tek oko 27 odsto urbane populacije, a sada je u gradovima naseljeno oko 45 odsto stanovništva. Cijene se kreću na osnovu toga u kojem smjeru ide migracija. Logično je da tržišna cijena nekretnina u gradovima raste jer raste i potražnja - pojašnjava Pašalić.

Vujo Vukmirica, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci, podsjeća da su seoske sredine više-manje, kako on kaže, napuštene i zapuštene.

- S druge strane, privlačnost većih centara prisutna je iz višestrukih razloga, pre svega jer je reč o mestima gde su institucije za obrazovanje, zdravstvo, a tu su i trgovački centri i slično. Kretanje ka centrima je permanentna pojava - navodi Vukmirica te dodaje da to utiče i na cijenu stambenih objekata.

Kako naglašava, s obzirom na kretanje stanovništva prema gradovima, može se očekivati da će cijene kuća u selima dodatno padati i u periodu ispred nas.

- Imate domaćina koji su nudili džabe seosko domaćinstvo za one koji hoće tu da rade. Ja očekujem da će i dalje padati vrednosti nekretnina u selima - podvlači Vukmirica.

S druge strane, u agencijama za prodaju nekretnina svjedoče da je kuće na selima moguće kupiti po prihvatljivim cijenama, ali da ih je, uprkos tome, teško prodati.

- Cijena kuća u BiH varira. U selima imate kuće od 10.000 pa do 50.000 KM, a u većim gradovima za taj iznos ne možete da nađete parcelu zemlje - ističe Saša Pitner, vlasnik Agencije za nekretnine "Artis" Sarajevo.

Prema njegovim riječima, kuću je oduvijek bilo jako teško prodati, a takva je situacija i danas.

- U gradu se brže proda kuća, ali je kuća sličnih karakteristika na selu jeftinija. Neko će je kupiti za male novce u seoskoj sredini, te će za ono novca što ostane kupiti sebi auto kojim će ići do grada - naglašava Pitner.

Inače, prema podacima upućenih, i dalje je prisutan pad cijena stanova u BiH, a kako oni procjenjuju, takav trend biće nastavljen i u narednom periodu.

- Taj pad prisutan je ne samo kod nas, već i u okruženju. Zanimljivo je da je, napokon, došlo i do povećanja prodaje stanova jer čim su cijene krenule prema dolje, i prodaja je otišla prema gore - naglašavaju u agencijama za nekretnine.