Danijela Risović, direktorka firme "Tropic ribarstvo" - Na tržištu uskoro novi proizvodi za najmlađe

(Danijela Risović) Najveći proizvođač pastrmke u regionu, banjolučka firma "Tropic ribarstvo" uskoro završava rekonstrukciju pogona za preradu ribe. Dok traju radovi, ova kompanija je pripremila nekoliko novih proizvoda koji će posebno obradovati najmlađe potrošače.

U razgovoru za portal eKapija.com, direktorka "Tropic ribarstva" Danijela Risović kaže da su nedavno uveli međunarodni standard za kontrolu kvaliteta i bezbjednosti prehrambenih proizvoda (IFS). Inače, koliko je važan IFS govori i činjenica da devet od deset velikih trgovačkih lanaca u Evropi zahtjeva da njihov dobavljač posjeduje ovaj standard.

Iako danas 60 odsto proizvodnje uspješno izvoze za Evropu, Risović kaže da bi država trebalo više da se založi za smanjenje ili ukidanje carina.

eKapija: Dobili ste nedavno IFS standard. Od koga on dolazi i šta znači za Vašu firmu?

- Naša firma je sertifikovana IFS standardom od TUV Nord, jedne od vodećih međunarodnih sertifikacijskih kuća sa dugogodišnjom tradicijom. S obzirom na to da mi već dugi niz godina radimo po principima IFS standarda, ova sertifikacija nam je došla kao potvrda onoga što već uveliko radimo. Uvođenjem IFS-a, ušli smo i u krug dobavljača velikih trgovinskih lanaca i dodatno smo pokazali našu opredijeljenost za isporuku bezbjednih i kvalitetnih proizvoda.

eKapija: Koliko ste zadovoljni poslovanjem tokom ove godine?

- Ova godina se pokazala kao izuzetno teška za poslovanje. Iako na domaćem tržištu bilježimo manji obim prodaje, naš raznovrstan asortiman proizvoda od ribe opet nailazi na dobar odziv potrošača. Na izvoznom tržištu, plasman je otežan zbog previsokih carina kojima naši proizvodi i dalje podliježu pri izvozu na EU tržišta. Nevjerovatno je da naše vladajuće strukture, kako na entitetskom, tako i na državnom nivou, apsolutno ne žele da se uključe i da se izbore za smanjenje i ukidanje carina na izvoz naših proizvoda. Mi smo dokazali da smo sposobni da proizvodemo robu visokog kvaliteta koji su traženi od evropskih kupaca, a koji nama predstavljaju višak, ali i nadležne vlasti bi trebale konačno da odrade svoj posao i da omoguće konkurentnost naših proizvoda na izvoznim tržištima.

eKapija: Da li "Tropic ribarstvo" priprema nove proizvode?

- Upravo se pripremamo za plasman dva nova proizvoda namijenjena našim najmlađim potrošačima, ali i čitavoj porodici. U pitanju su dimljena pastrmka, proizvod vrhunskog kvaliteta i ukusa, bez aditiva i bilo kakvih drugih pojačivača boja i ukusa i riblja pljeskavica od pastrmke. Naša riblja pljeskavica je idealna za djecu jer je ukusna, interesantnih oblika, a s obzirom na to da je napravljena od kvalitetnog fileta pastrmke, roditelji mogu biti sigurni u to da su djeci dali ribu i to domaću ribu provjerenog kvaliteta.

Poređenja radi, ostali slični riblji proizvodi, kao što su npr. razni fišfingeri i fišburgeri, sadrže od 22% do maksimalnih 45% ribe, a ostatak su gluten, ulja, prezla, začini… Sa više od 75% udjela fileta pastrmke, naša pljeskavica je daleko kvalitetniji i drugačiji proizvod.

eKapija: Novi proizvodi imaće i interesantnu ambalažu. O čemu je riječ?

- Imajuću u vidu činjenicu da mnoga djeca ne vole da jedu ribu i da je većini roditelja jednostavnije da djeci ponude i pripreme neko drugo meso sa manje kostiju, pokušali smo pronaći način da i jednima i drugima pokažemo kako zdravo može biti i veoma ukusno, a da je pri tom i jednostavno za pripremu. Vođeni tom idejom, napravili smo veoma neobičnu ambalažu sa crnom podlogom i jarkim bojama, kombinaciji koja u frižiderima ne može proći nezapaženo. Premijerno, ambalažu smo predstavili na nedavno održanom Sajmu za djecu i porodicu i reakcije posjetilaca su bile izuzetno pozitivne.

eKapija: Gdje sve danas izvozi "Tropic ribarstvo"?

- Mi smo već više od 10 godina prisutni na tržištima našeg okruženja - Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, a već 5 godina aktivno izvozimo i na tržišta Evropske unije. Od toga najviše u Sloveniju i Italiju, a povremeno i u Njemačku, Rumuniju i Češku. Izvoz nam čini više od 60% naše ukupne proizvodnje.

eKapija: Planirate li izvoz na nova tržišta?

- Za sada smo svu pažnju usmjerili na zadovoljenje potreba kupaca na tržištima na kojima smo već prisutni, a naš asortiman smo osvježili i pakovanim proizvodima od ribe. Potrošači danas sve više traže upakovane proizvode koje je lako čuvati, koji su jednostavni za pripremu i koji se mogu naći u prodavnicama, bez odlaska u ribarnice, a mi se trudimo da odgovorimo na sve njihove zahtjeve.

eKapija: Koji su sadašnji kapaciteti proizvodnje u "Tropic ribarstvu"?

- Naša godišnja proizvodnja pastrmke je 1.300 tona što nas čini najvećim proizvođačem pastrmke u regionu. Sva pastrmka je proizvedena na izuzetno čistim rijekama i prerađena pod visokim standardima, u strogo kontrolisanim uslovima sigurnosti hrane. Pogon za preradu ribe ima kapacitet od 2.000 tona proizvoda od ribe, a specijalizovan je za pripremu očišćene pastrmke, fileta ribe, dimljenog programa i pljeskavica od fileta pastrmke.

eKapija: Izdvajate li neku posebnu investiciju koju planirate u bližoj budućnosti?

- Pri kraju smo projekta rekonstrukcije pogona za preradu ribe, gdje smo do sada investirali više od milion maraka. U narednom periodu planiramo izvršiti i rekonstrukciju ribnjaka, sa akcentom na uvođenje novih tehnologija u primarnoj proizvodnji ribe.

eKapija: Ribarstvo bi u BIH, shodno kvalitetu vode, moglo da bude jedna od ključnih grana privrede. Kako vi gledate na to?

- BiH ima savršene uslove za proizvodnju pastrmke, jer su kvalitet i količina vode kojima raspolažemo na zavidnom nivou u poređenju sa zemljama u okruženju. Osim toga, ribnjaci su ekološki sistemi, te samim tim ne dovode u pitanje kvalitet vode. Mi kao proizvođači smo veoma dobro potkovani sa znanjem u tehnologiji proizvodnje ribe i naši potrošači su to već uveliko prepoznali i potvrdili. Malo nedostaje da nam ribarstvo postane ključna grana privrede i da mnoge porodice žive od te proizvodnje. Potrebna nam je kvalitetna strategija države, razumijevanje naših potencijala od strane nadležnih institucija i njihova riješenost da realizuju odabrane ciljeve.

Teodora Brnjoš