NavMenu

Štediše Ljubljanske i Invest banke u BiH dobijaju novac za godinu dana - Slovenija i Srbija moraju isplatiti više od milijardu maraka

Izvor: Nezavisne novine Petak, 18.07.2014. 10:59
Komentari
Podeli
(Foto: Ivana Vuksa)
Slovenija i Srbija imaju rok od godinu dana da isplate stare devizne štediše u BiH, tako da isplatu neće moći otegnuti na šest-sedam godina, kako su najavili slovenački mediji, tvrde u Udruženju građana za povrat stare devizne štednje u BiH.

Svetozar Nišić, predsjednik tog udruženja, kaže da u presudi jasno stoji da ukoliko se ne isplati štednja za godinu dana, već po prvom danu kašnjenja će svakom štediši pored nakamatanog duga morati da plate i po 4.000 EUR na ime nematerijalne štete.

Nišić je naglasio da je presuda iz Strazbura konačna i obavezujuća, a rok isplate novca je godinu dana, dodajući da će izvršenje biti pod strogim nadzorom Savjeta Evrope.

On je naglasio da je pitanje modaliteta buduće isplate štedišama u sigurnim rukama advokatskog tima iz Minhena, uz čiju su pomoć u Strazburu izvojevali pobjedu u sporu sa slovenačkom Ljubljanskom bankom i Invest bankom iz Srbije.

- Naših 16 advokata iz minhenske kancelarije već je poslalo zahtjev Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH da sa Slovenijom i Srbijom pod hitno nađu način na koji će u narednih godinu dana štedišama biti isplaćen novac - rekao je on.

Nišić je podsjetio kako je zaključno sa 1991. godinom u BiH ostalo 125.000 štediša kojima je Ljubljanska banka tada dugovala 185 mil USD i 40.000 štediša kojima je Invest banka iz Srbije dugovala 94,3 mil USD.

- Sada će, prema posljednjoj pravosnažnoj presudi Suda u Strazburu, Slovenija i Srbija morati tretirati štednju koju duguju prema štedišama u BiH kao što su to uradili prema svojima, preciznije govoreći, Srbija mora da isplati štednju sa 2%, a Slovenija sa 5% kamate - rekao je on.

On je podvukao da u konačnici ovo znači da će ove dvije zemlje štedišama u BiH morati da isplate više od milijardu maraka.


- Na njihovu žalost, sve vrijeme nakon rata Slovenija i Srbija nisu pristajale da naprave nikakav vid kompromisa s nama i u potpunosti su nas ignorisali. Uopšte i ni na koji način nas nisu htjeli uvažiti kao klijente njihovih banaka, a pitanje dugovanja prema nama uporno su htjeli staviti u okvire sukcesije između zemalja bivše Jugoslavije. Podmetanje pitanja sukcesije Međunarodni sud im nije dopustio, jer se ono bavi isključivo pitanjima državne, a nikako privatne imovine, tako da smo pravdu konačno dočekali - objasnio je Nišić.

Amila Omersoftić, predsjednik Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH, takođe je istakla da je zadovoljna presudom, ali je dodala da su u ovom udruženju zasad jedino zabrinuti zbog pojma "verifikacije" koji se u njoj navodi.

- Štediše u BiH imaju ružno iskustvo o pitanju "verifikacije", jer se Vlada FBiH poigrava s ljudima prisiljavajući ih na duge sudske postupke u kojima ne mogu dobiti sudsku zaštitu, da bi poslije pet-šest godina iscrpnih bitki na bh. sudovima aplicirali na Sudu u Strazburu, gdje je pitanje da li će uopće dobiti rješenje za deset godina - kazala je Omersoftić.

Štediše u BiH, koje su nakon 23 godine dočekale pravdu u Strazburu, kažu da ipak neće moći povjerovati u nju dok im novac ne legne na račine.

Banjolučanin Miomir Kurušić, čiji je otac Boro u Ljubljanskoj banci prije rata uštedio teško zarađenih 100.000 njemačkih maraka, kaže da mu je najviše zbog njegovog oca drago što je živ dočekao konačnu presudu donesenu u Strazburu.

- Ipak, moram istaći da su sve štediše previše puta prevarene, tako da u to da je ova presuda zaista stvarnost nećemo moći povjerovati dok ne vidimo novac - kaže on.

Kurušić kaže da je njegov otac Boro 30 godina radio teške poslove u inostranstvu i sve te godine je izdvajao novac štedeći za bolju budućnost porodice.

- Sve te godine smo ga viđali samo jednom godišnje. Najveći dio ušteđenog novca je čuvao u Ljubljanskoj banci i Jugobanci. Sve ove godine, taj novac je tretiran kao mrtav kapital i nismo od države Slovenije dobili nijednu marku. Računamo da bi uz minimalnu kamatu od 5% sada trebalo da bude isplaćeno duplo više nego u odnosu na cifru koju je moj otac uštedio - kaže on.

Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo Udruženja ekonomista RS - SWOT, istakao je da mu je drago zbog toga što je Sud u Strazburu sasvim očekivano donio presudu u korist štediša iz BiH, te dodao kako se nada da će u razumnom roku taj novac biti i isplaćen.

- Banke i sudovi Srbije i BiH već godinama nisu tretirali štediše iz BiH na isti način kao one koji su građani tih zemalja. To je bio više nego očit primjer diskriminacije - rekao je Đogo.

On je dodao da će sasvim sigurno u priči o isplati novca štedišama u BiH Slovenija i Srbija odugovlačiti, jer budžetsko stanje nijedne od ove dvije države nije sjajno.

- Novac će biti isplaćen, ali će i Slovenija i Srbija sasvim sigurno tražiti mehanizme da isplatu odgode, tako da nisam optimista da će taj novac brzo završiti u rukama građana, a pogotovo zbog činjenice da su zatezne kamate sasvim sigurno premašile iznose glavnica - rekao je on.

Bratušek razočarana presudom

Alenka Bratušek, slovenačka premijerka u odlasku, izjavila je juče da je razočarana presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju starih štediša Ljubljanske banke, ali je dodala da će Slovenija tu presudu poštovati.

- Razočarana sam i još lično mislim da stara devizna štednja spada u sukcesiju. Ali, istovremeno sam uvijek smatrala da presude sudova treba poštovati, tako da će Slovenija poštovati i ovu - rekla je Bratušek.

Ona je rekla da će Slovenija morati isplatiti štedišama "stotine miliona evra".

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.