Piraterija softvera u BiH teška 30 mil KM

Komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u BiH instaliranog na računarima u 2013. godini iznosi nepunih 30 mil KM, pokazuju podaci Asocijacije proizvođača softvera (BSA) u sklopu svoje globalne analize rađene za prošlu godinu.

Analiza pokazuje kako je stopa korištenja nelicenciranog softvera 65% i kako je došlo do pada za 1% u protekle dvije godine, ali, sa druge strane, došlo je i do povećanja njegove komercijalne vrijednosti i to za 8,5 mil KM.

Poređenja radi, stopa korištenja nelicenciranog softvera u zemljama Evropske unije iznosi 31%, što našu zemlju svrstava u sami vrh kada je piraterija u pitanju i poziva na sistematski pristup ovom problemu.

Mirna Milanović-Lalić, pravni zastupnik BSA u BiH, kazala je kako će biti nastavljena bliska saradnja sa svim relevantnim učesnicima procesa u cilju daljeg unapređenja borbe za zaštitu intelektualne svojine u BiH, sa fokusom na softver.

- Pored saradnje sa lokalnim vlastima, nastavićemo saradnju sa komercijalnim sektorom u domenu podizanja svijesti o rizicima korištenja nelicenciranog softvera, sa fokusom na sigurnosne rizike i probleme s produktivnošću, jer je izuzetno dobro prihvaćena i daje rezultate - kazala je ona.

Izrazila je nadu da pad od jednog procenta predstavlja početak dugoročnog trenda pada stope korištenja nelicenciranog softvera u BiH i približavanje nivou stope u EU, sa čime će se izgraditi bezbjednije poslovno okruženje u BiH.

Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo RS, smatra kako je edukacija jedan od ključnih faktora kako bi piraterija i korištenje nelicenciranih softvera bilo smanjeno.

- Bilo bi potrebno da bude urađena jedna dobra edukacija nadležnih organa koji vrše kontrolu. Jako je teško jednom inspektoru uočiti koji je softver legalan, a koji nije, a pored inspektora trebalo bi da bude izvršena i edukacija u kompletnom pravosuđu. Kada edukacija bude izvršena, inspektori će imati više saznanja kako da na licu mjesta prepoznaju nepravilnosi - kazao je Rajčević.

Kako je rekao, Agencija za informaciono društvo RS je u posljednjih pet godina vršila edukaciju stanovništva zajedno sa Inspektoratom RS, kroz nekoliko kampanja i kroz razne edukacione materijale i brošure, te da u saradnji sa zainteresovanim organima to planiraju i u narednom periodu.

Podsjećamo, kada je u pitanju zaštita intelektualne svojine u BiH, u proteklih nekoliko godina usvojeni su Zakon o autorskom i srodnim pravima, Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskih prava, zatim zakoni koji regulišu oblast industrijske svojine kao što su Zakon o patentima, Zakon o žigu i Zakon o industrijskom dizajnu, a svi navedeni usklađeni su sa zakonodavstvom Evropske unije.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajta lista "Nezavisne novine" od 14.07.2014.)