Banja Luka, Prijedor i Bijeljina dobijaju gasne elektrane? - Prostornim planom RS predviđeni kapitalni projekti do 2025.

Prijedlogom prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine planirana je izgradnja većih kapitalnih objekata u Republici Srpskoj, kao što su gasovod "Južni tok", te tri gasne elektrane – u Banjoj Luci, Prijedoru i Bijeljini (alternativno u Ugljeviku), prenio je poslovni portal "Capital".

Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Srebrenka Golić, ističe za Srnu da su Prostornim planom obuhvaćeni i kapitalni projekti TE "Stanari" i TE "Ugljevik 3″, kao i vjetroparkovi na planinama Trusina i Hrud u istočnoj Hercegovini.

Prostornim planom obuhvaćene su hidroelektrane "Bočac 2" i "Mrsovo", izgradnja hidroelektrane "Ulog" i "Cijevna", zatim prioritetno rješavanje HE "Nevesinje" i "Dabar", izrada projektne dokumentacije i aktivnosti na izgradnji HE na srednjoj Drini, te izgradnja malih hidroelektrana za koje je Vlada dala koncesije.

Novim prostornim planom RS predviđena je izgradnja Turističkog kompleksa "Klekovača", izgradnja autoputa Banja Luka – Mliništa – Split i novog regionalnog puta koji bi povezivao taj centar sa ovim autoputem.

Golić navodi da su planirani jadransko-jonska autocesta i pruga, dva multimodalna čvora, i to Mahovljani i dvojni multimodalni centar Šamac – Brod, te formiranje logističkog centra međunarodnog značaja i transport roba preko RS, pri čemu je od značaja izgradnja pruge kroz Laktaše.

Novim Prostornim planom RS izvršena je međunarodna klasifikacija zaštićenih područja, a data je i nova podjela poslovnih zona, te predložene poslovne zone posebnog lokacijskog značaja: Novi Grad, Kozarska Dubica, Laktaši, Gradiška, Modriča, Bijeljina, Zvornik, Istočno Novo Sarajevo i Bileća.

U novom prostornom planu zadržana su rješenja iz Prostornog plana 2015. godine koja se tiču nepromjenjivih sistema, kao što su geostrateški položaj ili prirodni resursi, uz unošenje novih podataka koji su pribavljeni dopunskim istraživanja.

Prostornim planom ponuđen je model regijskog organizovanja Republike Srpske preko funkcijskog povezivanja jedinica lokalne samouprave u regijske cjeline. Predloženo je pet takvih cjelina, bez pravnog subjektiviteta i administrativnih granica:

Regija najvećeg grada Banja Luka – Prijedor, zatim Transportno-prerađivačko-industrijska regija Doboj – Derventa – Brod – Šamac, potom Semberijska agroindustrijska regija Bijeljina – Zvornik, pa Šumarsko-industrijska regija Istočno Sarajevo – Višegrad, kao i Energetsko-agroturistička regija Trebinje – Foča.

Unutar tih regija otvorena je mogućnost povezivanja jedinica lokalne samouprave u takozvana akciona područja oko projekata ekonomskog, socijalnog ili ekološkog značenja, koji će se zasnivati na zajedničkim interesima i resursima – rijeke, planine, kulturna područja i staze, turizam, čvrsti otpad, snabdijevanje vodom, energetika.

U dokumentu je istaknuta posebna uloga šest gradova: Banja Luka, Prijedor, Doboj, Istočno Sarajevo, Bijeljina i Trebinje, kao "motora razvoja", i nekoliko većih urbanih centara oko kojih opštine mogu da se povezuju u takozvana akciona područja.

Akciono područje oko Prijedora, akciono područje Doboj – Šamac – Brod, pa Doboj – Derventa – Prnjavor, Zvornik, Istočno Sarajevo – Višegrad i akciono područje oko Višegrada, kao i područje Trebinje – Foča i akciono područje oko Foče.

Predložen je novi model sistema lokalne samouprave kojim bi opštine bile grupisane na dva nivoa – manje seoske i veće urbane, i koje bi se kada je riječ o obavezama, pravima i nadležnostima razlikovale od grada.

Predložen je i model nove industrijalizacije Republike Srpske koju treba zasnivati na postojećim resursima i u formi koja će biti drugačija od nekadašnje. Poseban naglasak je na prerađivačkoj industriji.

Posebna pažnja posvećena je energetici i energetskim resursima Srpske voda, mineralne sirovine, obnovljivi izvori sa naglaskom na multifunkcionalnosti ovih resursa.

Stručne i javne rasprave o Prijedlogu prostornog plana Republike Srpske održane su u svim regionalnim centrima Srpske, a nekoliko puta sastajao se i Savjet prostornog plana Republike Srpske.

Prijedlog će ubrzo biti razmatran na Vladi, a zatim upućen na usvajanje u parlament RS.