Obilne kiše predvidjeli još 1995.

(Foto: Suzana Obradović)

Područje Balkana pošteđeno je uragana, nije na meti monsuna ni cunamija, ali posljednjih godina bilježe se vremenski ekstremi netipični za ovaj dio Evrope. Poplave trenutno odnose ljudske živote i nanose ogromnu materijalnu štetu, a da se još nisu osušile kuće poplavljene oko Uskrsa. Zimus je bilo malo snijega sa temperaturama iznad prosjeka, dok nas je 2012. zahvatio ledeni talas sa velikim snijegom koji je odsjekao ljude u planinskim selima i donio đacima vanredni zimski raspust. Prošlog avgusta Balkan je bio najtoplije područje u Evropi sa 41 stepen Celzijusa, koliko je mjereno u Mostaru i Podgorici.

Krajem aprila, BiH je bila domaćin konferencije direktora Nacionalnih hidrometeoroloških zavoda jugoistočne Evrope. Na skupu u Banjoj Luci čulo se da su poplave koje su zahvatile region simptomi procesa promjene klime zbog globalnog zagrijavanja.

Širom svijeta posljednjih godina bilježe se hidrometeorološke pojave koje naučnici povezuju sa najavljenim klimatskim promjenama, upozoravajući da su ekstremne vremenske prilike u raznim dijelovima svijeta "nova normalnost" koja se stvara. Meteorolozima se može prigovoriti da nisu uvijek precizni, ali klimatolozi su dobro predvidjeli učestalost obilnih kiša. Kao dokaz da se naučna predviđanja i te kako ostvaruju "NewYork Times" navodi jedno iz 1995.

- Raspoloživi podaci ukazuju da će zagrijana planeta iskusiti učestalije obilne padavine, povezane sa intenzivnijim hidrološkim ciklusom i povećanim kapacitetom toplije atmosfere da zadržava vlagu - napisali su prije 20 godina australijski naučnici, na osnovu podataka iz osamdesetih godina 20. vijeka.

Obilnije kiše kao posljedica toplije atmosfere pojavljuju se kao konstanta u raznim naučnima predviđanjima. Prognoze su zasnovane na fizici: ugljen-dioksid zagrijeva niže slojeve atmosfere koja onda zadržava više vlage, a kako se zagrijeva i površina okeana, više vlage isparava.

Posljednjih godina je očigledno da su sve učestalije takve nepogode. U američkoj državi Vašington početkom godine je cijelo naselje zatrpano odronom. Kolorado je teško poplavljen 2013, Nešvil 2010, a Atlanta 2009. Na sjeveroistoku SAD količina padavina je povećana za 71% od sredine 20. vijeka. Australiju su 2010. pogodile najteže poplave za posljednjih 50 godina.

Vlada SAD je prije desetak dana objavila obiman naučni izvještaj koji pokazuje da klimatske promjene nisu problem budućnosti, jer su već stigle u svačije dvorište. Vreli talasi traju duže nego što bilo koji živi Amerikanac pamti, kiše su obilnije, zime kraće i toplije, a sezonske alergije traju duže.

Naučnici su ustanovili da je navedene promjene izazvao porast temperature od 1,9 stepeni Farenhajta iznad američkog kopna u poslednjih sto godina. To je manje od petine Celzijusovog stepena, ali su posljedice veoma vidljive.

U dugoročnoj procjeni Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) iz prošlog juna navodi se da će Stari kontinent u budućnosti češće biti pogođen poplavama, djelimično i zbog klimatskih promjena.

Inače, najviše troškova od prirodnih nepogoda u Evropi izazivaju poplave, a ti troškovi stalno rastu od 1980. Prošlog juna u poplavama u centralnoj Evropi poginulo je najmanje 11 osoba, a samo u Njemačkoj je evakuisano 11.000 ljudi. Pogođeni su i Češka, Austrija, Slovačka i Mađarska. Osim klimatskih promjena koje utiču na ovu pojavu, sve veći troškovi proteklih decenija mogu se pripisati i tome što više ljudi živi u plavnim područjima, zaključila je EEA.

Klimatske promjene rizik za nacionalnu bezbjednost SAD

Ubrzana stopa klimatskih promjena predstavlja ozbiljan rizik za nacionalnu bezbjednost i može da izazove globalne političke sukobe, navodi se u izvještaju organizacije za vojna istraživanja koju finansira Vlada SAD. Suše na Bliskom istoku i u Africi vode ka sukobima oko hrane i vode i eskalaciji dugogodišnjih etničkih tenzija. U probalnim dijelovima Indije i Bangladeša zbog ugroženog stanovništva i snabdijevanja hranom moguć je novi talas izbjeglica, navodi se u juče objavljenom izvještaju Vojnog savjetodavnog odbora.

Kao primjer se navodi da širenje Sahare kroz Mali ostavlja gladne farmere i da je možda doprinjelo džihadističkoj pobuni u ovoj afričkoj zemlji 2012.

Američki državni sekretar Džon Keri nagovijestio je da će ovaj dokument uticati na američku spoljnu politiku.

- Plemena se već ubijaju oko vode. Pomislite šta će se desiti u slučaju masovnog raseljavanja ili isušivanja vode u Nilu i drugim velikim rijekama. Obavještajna zajednica to shvata ozbiljno i djelovaćemo po tom pitanju - rekao je Keri.

Pentagon je potvrdio da će izvještaj uticati na vojnu politiku.

Novi izveštaj je dopuna onog iz 2007, prve velike studije koja je ustanovila vezu između klimatskih promjena i nacionalne bezbjednosti.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Politika" od 17.05.2014.)