Ponovo "zabljesnuo" simbol Sarajeva - Nakon 18 godina obnove, Vijećnica otvorila vrata

(Foto: Websi/Pixabay)

Program svečanog otvorenja počeo je riječima dobrodošlice na šest svjetskih jezika i intoniranjem himne Bosne i Hercegovine u izvođenju Sarajevske filharmonije, a za one koji nisu bili u prilici prisustvovati ovom činu, na službenoj stranici Grada Sarajeva postavljen je virtualni obilazak unutrašnjosti Vijećnice.

Obraćajući se prisutnima, visoki predstavnik u BiH Valentin Incko podsjetio je na proces obnove Vijećnice, koji je trajao 18 godina, kao i na sam njen značaj i karakteristike.

- Sarajevska Vijećnica se digla iz pepela i isto tako će Bosna i Hercegovina ponovo da stoji uzdignute glave. Danas i zauvijek neka obnovljena Vijećnica bude izvor snage i inspiracije za sve one koji obnavljaju i izgrađuju suživot, zajedništvo, toleranciju te civilizaciju ljubavi kao centralne stubove ove prekrasne zemlje - rekao je Incko.

Simbol vizije i izdržljivosti

Ovoje veliki dan za Bosnu i Hercegovinu i njen glavni grad Sarajevo, kazao je obraćajući se prisutnima predsjedavajući Predsjednišva BiH, Bakir Izetbegović, te se zahvalio svima koji su pomogli obnovi Vijećnice u vidu donacija, kao i svima onima koji su radili na njenoj restauraciji.

- Ova večer ispunjena je emocijama kao rijetko koja druga. U kolektivnoj memoriji građana Sarajeva još je živa slika buktinje koja je progutala zgradu Gradske vijećnice i neprocjenjivo knjiško blago u njoj tog 25. i 26. augusta 1992. godine - rekao je Izetbegović.

Gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić, obraćajući se na prvom prijemu koji organizira u svečanoj sali Vijećnice, podsjetio je kako je 9. maj Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope, dodavši da su se evropske zemlje i narodi ujedinili u ovoj pobjedi i u temelj svoje budućnosti postavili nove vrijednosti.

- Danas svečano otvarajući sarajevsku Vijećnicu, potvrđujemo da su se te evropske vrijednosti objedinile na njoj, da su dobile još jednu dimenziju i formu, a to je njena raskošna ljepota. Otvarajući Vijećnicu nakon 18 godina obnove, vraćamo je, ustvari, njenim građanima u onom obliku i sjaju u kome su je oni izgradili prije 120 godina - istakao je Komšić.

(Foto: Shutterstock/Greta Gabaglio)

- Vraćanje ovog dragulja gradu, Bosni i Hercegovini, Evropi i svijetu, predstavlja trajnu poruku solidarnosti građana Evropske unije sa građanima BiH, a posebno sa gradom Sarajevom. Zaštita kulturne baštine od ključne je važnosti za sve nas. Ona nam daje osjećaj pripadnosti, obogaćuje društva i zajednice te promovira uzajamno poštivanje i razumijevanje. Imajući u vidu nedavnu prošlost BiH, zaštita njene kulturne baštine ima istinsku ulogu u podršci gradnje povjerenja i pomirenja - kazao je Sorensen.

Svečanom otvorenju obnovljene Vijećnice prisustvovalo je više stotina visokih zvaničnika, predstavnika političkog, vjerskog, javnog, kulturnog i umjetničkog života u BiH, kao i brojni predstavnici i članovi diplomatskog kora.

Ukupna obnova koštala je više od 16 mil EUR.

Prvi projekt gradnje Vijećnice povjeren je arhitekti Karlu Parižiku, ali je on kasnije dodijeljen Alexandru Viteku, jer se Parižik nije složio s primjedbama predstavnika vlasti na njegov uradak. Kako je objekat projektovan u pseudo-maurskom stilu, arhitekta je dva puta putovao u glavni grad Egipta Kairo radi studiranja objekata rađenih u tom arhitektonskom stilu, kao što su džamija i medresa Hasana II. Kako je Vitek tokom rada na projektu umro, njegov rad je nastavio Ćiril M. Iveković.

Gradnja Vijećnice trajala je dvije godine, a objekt je svečano otvoren 20. aprila 1896, dvije godine nakon okončanja gradnje. Zgradu je koristilo Gradsko poglavarstvo.

Od 1947. godine u Vijećnici je smještena Narodna i univerzitetska biblioteka BiH.

Povratak 120 godina u prošlost

Vijećnica je jedan od objekata u BiH koji svojim arhitektonskim stilom, kao i historiografijom predstavlja istinsko nacionalno blago. Ona je svjedok vremena, promjena vlasti i svoje namjene u skladu sa društvenim sistemom i kretanjima.

Prije nego što je počeo raditi kao jedan od arhitekata na projektu obnove Vijećnice i slikarske dekoracije, Nedžad Mulaomerović u Vijećnici je prije rata bio samo jednom. Nije se sjećao kako je ona izgledala, niti je bio svjestan njenog značaja, a radeći na projektu upoznao se sa blagom koji je Sarajevo imalo u ovoj zgradi.

- Vijećnica je obnovljena i danas izgleda baš kako je izgledala i prije 120 godina. Ljudi su poprilično izgubili osjećaj šta je Vijećnica, kako ona izgleda iznutra i koje to bogatstvo ona ima. Sada je nova, ali ljudi kada uđu u nju imat će osjećaj da se vrijeme vratilo 120 godina unazad - kaže Mulaomerović.

Nova Vijećnica u starom ruhu autentično je restaurirana, a na projektu restauracije radili su deseci arhitekata, slikara, radnika, istraživača i drugih ljudi čije će ideje, misli i ruke ostati utkane u sve dijelove ovog zdanja.

- Šteta, koju smo mi gledali izvana ovih 18 godina, zapravo nije odražavala pravo stanje. Prava šteta na tom objektu bila je iznutra - priča glavni arhitekta projekta obnove Ferhad Mulabegović.

Obnova Vijećnice, smatra, dugo je trajala zbog nedostatka sredstava i cjelokupne situacije.

- Bilo je i teško i velika odgovornost raditi na restauraciji ovakvog objekta. Iz naših ekonomskih razloga i situacije, obnova je rađena dosta dugo, čak 18 godina. Austrijska uprava izgradila je Vijećnicu za četiri godine. Izvorna dokumentacija i projekt nije pronađen, a mi smo istražujući po arhivima u Sarajevu i drugim gradovima uspjeli pronaći dio dokumentacije - istakao je Mulabegović.

(Napomena: tekst je preuzet sa portala www.balkans.aljazeera.net od 09.05.2014.)