Vrbas zagađen na 307 lokacija - U Banjoj Luci zabilježeno više od stotinu zagađivača

Stručnjaci Centra za klimatska istraživanja Banja Luka obilazeći kompletan tok Vrbasa pronašli su čak 307 lokacija sa zagađivačima, od čega je u 192 slučaja riječ o ispustima otpadnih voda, dok se preostalih 115 lokacija odnosi na ilegalne deponije čvrstog otpada.

Ovi poražavajući podaci dobijeni su u sklopu projekta "Kreiranje GIS baze podataka i mapiranje zagađivača u toku rijeke Vrbas", a istraživanje je sprovedeno od izvora do ušća rijeke, na ukupnoj dužini 235 kilometara, što znači da su obuhvaćene opštine Gornji Vakuf, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Mrkonjić Grad, Banjaluka, Laktaši i Srbac.

U sklopu istraživanja, prvog ovakvog tipa u regiji, pod lupom je bilo 455 lokacija, od čega je na njih 307 uočen izvor zagađenja, nakon čega su lokalne zajednice u slivu Vrbasa dobile rezultate, tako da su one na potezu da otklone zagađenja.

"Nezavisne" su, uvidom u spisak lokacija gdje je rijeka zagađena, ustanovile da Banja Luka ima više od stotinu zagađivača, a riječ je uglavnom o ispustima otpadnih voda te deponijama.

Situacija nije idilična ni u ostalim lokalnim zajednicama kroz koje protiče ova rijeka, iz koje se vodom snabdijevaju mnogi građani, a koja je i mamac za brojne kupače i turiste.

- Kada su u pitanju ilegalne deponije, uglavnom se radi o kućnom i građevinskom otpadu. Ilegalni ispusti otpadnih voda su pojedinačni ispusti iz individualnih objekata stanovanja, kao i pojedinačni ispusti iz poslovnih objekata koji su smješteni uz Vrbas, poput restorana, auto-praonica, benzinskih pumpi, betonara i slično - pojašnjava Davorin Bajić iz Centra za klimatska istraživanja Banjaluka.

Istraživanje je sprovedeno u sklopu programa "Čist Vrbas", koji sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), a Goran Vukmir, šef Regionalne kancelarije UNDP-qa u Banjaluci, pojašnjava da je cilj bio da se utvrde lokacije zagađivača, kao i osnovne karakteristike tih lokacija.

- Mapiranjem je utvrđeno koji su izvori zagađenja koji najviše ugrožavaju rijeku Vrbas, a rezultati treba da pruže potrebne informacije odgovornim institucijama, komunalnim preduzećima, organizacijama i pojedincima kako bi mogli da planiraju svoje buduće aktivnosti na čišćenju i zaštiti rijeke i planiraju uklanjanje i saniranje zagađenja - pojašnjava Vukmir.

On dodaje da su svi prikupljeni podaci dostupni lokalnim zajednicama i javnosti u obliku "GIS baze podataka i interaktivne mape sa lokacijama", kao i detaljnim opisom svakog izvora zagađenja na internetu (adresa: http://bit.ly/1lMXE4r).

Rukovodioci lokalnih zajednica kroz koje Vrbas prolaz uvjeravaju da će im ovo istraživanje pomoći da otklone nedostatke.

- Mi smo se od prvog momenta uključili u taj projekat. Čist Vrbas nema alternativu. Sada su zagađivači mapirani i pokušavamo ih rješavati - naglasio je Huso Sušić, načelnik opštine Donji Vakuf.

Kada je riječ o Banjoj Luci, ustanovljeno je da Vrbas u ovom gradu zagađuje i njegova pritoka, rijeka Vrbanja, koja prolazi kroz Kotor Varoš, a načelnik te opštine Dalibor Vučanović kaže da preduzimaju više mjera zahvaljujući kojim će Vrbanja biti čistija.

- Mi, između ostalog, privodimo kraju katastar divljih deponija, od kojih je većina uz Vrbanju, a ujedno i iznalazimo mogućnosti za uklanjanje tih deponija. Kada je riječ o individualnim zagađivačima, imamo samo jednog, a i taj problem rješavamo - uvjerava Vučanović.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajta lista "Nezavisne novine" od 12.04.2014.)