Sve više preduzeća istočne Hercegovine u stečaju - "Industrijska pekara" i "Agrokop" uspješno okončali stečajni postupak

U devet opština istočne i Stare Hercegovine vode se stečajevi nad 539 preduzeća, a najveće propadanje ovdašnje privrede zabilježeno je u protekloj godini, kada je otvoreno 45 stečaja nad preduzećima, saopšteno je u Područnoj privrednoj komori Trebinje.

- U devet pomenutih opština kojima, osim sedam istočnohercegovačkih, pripadaju i Foča i Kalinovik, u 25 preduzeća vode se likvidacioni postupci, ali je istovremeno potrebno istaći da je u Trebinju uspješno okončan stečajni postupak u preduzećima "Industrijska pekara" i "Agrokop" - kaže Savo Drinjak, direktor Područne privredne komore Trebinje.

Ne negirajući posebno teško stanje u istočnoj Hercegovini, što dodatno otežava nelikvidnost, crno tržište i ostalo, Drinjak ističe blagi rast industrijske proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu, sa boljim izvozom i boljim uslovima privređivanja.

On naročito ističe prehrambeni dio "Swisslion Industrije alata", koji konstantno bilježi dobru proizvodnju, prodaju, ulaganja i otvaranja novih pogona i u Trebinju, ali posebno u Nevesinju, gdje bi trebalo da se zaposli oko 200 radnika, dok je i metalski dio, pored svih poteškoća, zabilježio između 18 i 20 miliona ukupnog prihoda, što znači da i ovaj dio ima perspektivu.

Drinjak je kao dobra istakao privatna preduzeća "Nik Prom" i mljekaru "Pađeni" iz Bileće, te ljubinjski "Agrar" i "Koka Ljubinje", što upućuje na činjenicu da Hercegovci, pored energetskog i industrijskog sektora, treba da se okrenu poljoprivredi i proizvodnji hrane.

- Poljoprivreda i stočarstvo, odnosno, proizvodnja hrane i pića, mogu uveliko doprinijeti i razvoju turizma u Hercegovini, gdje se bilježe sve bolji rezultati i svake godine sve veći priliv gostiju, a svi oni izražavaju veliko oduševljenje hercegovačkim jelima i prvenstveno vinom, u čemu je velika razvojna šansa - objašnjava Drinjak.

On dodaje da, i pored svega, cjelokupnu istočnohercegovačku privredu ipak treba bazirati na izvozu, a s obzirom na to da se iz ovih krajeva i dalje izvoze električna energija, specijalizovani alati i prehrambeni proizvodi, ove privredne grane stalno treba i unapređivati.

U Regionalnom centru Saveza sindikata RS u Trebinju negoduju zbog takozvanog nerealnog zapošljavanja u istočnoj Hercegovini, pa je "u Trebinju od zadnjih lokalnih izbora zaposleno više od 200 ljudi u potrošačkom sektoru, a u privredi samo nekolicina njih".

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajta lista "Nezavisne novine" od 12.01.2014. )