Bijeljinska regionalna deponija dobija postrojenje za sagorijevanje gasa - U 2014. planirano otvaranje i deponije Crni vrh kod Zvornika

(Ilustracija) Regionalna sanitarna deponija kod Bijeljine, kojom upravlja preduzeće "Eko-dep" dobiće postrojenje za sagorijevanje deponijskog gasa. Kako je za portal "eKapija.com" rekao direktor ovog preduzeća, Dragiša Marjanović, riječ je o projektu Svjetske banke koji većim dijelom finansira Švedska međunarodna agencija za razvoj (SIDA), a djelimično preduzeće "Eko-dep".

Izgradnja postrojenja za sagorijevanje deponijskog gasa košta oko 130.000 EUR i trajaće oko dva mjeseca. Kada bude pušteno u funkciju, smanjiće neprijatne mirise sa deponije, istakao je Marjanović.

- U novom postrojenju spaljivaćemo sav deponijski gas i smanjiti emisiju neprijatnih mirisa sa deponije. Postrojenje funkcioniše tako što se sakupja deponijski gas i onda se kroz jedan sistem cjevovoda dovodi do baklje za spaljivanje. Samim tim, potrebna je nabavka gasnih baklji kako bi se spaljivanje sprovelo – objasnio je Marjanović i dodao da je riječ o postojenju kapaciteta 250 m3/h.

Osim pomenutog projekta, menadžment bijeljinske deponije najavljuje i izgradnju postrojenja za pročišćavanje procjednih voda sa deponije.

- Postrojenje će biti instalirano za dva do tri mjeseca, a finansiraće se iz kredita Svjetske banke. Prečistač otpadnih voda funkcioniše na sistemu pumpi, koje prečišćavaju vodu i nakon toga ona se ispušta krajnjem korisniku.

"Eko-dep" upravlja jedinom sanitarnom regionalnom deponijom u BiH. Kako ističe direktor ovog preduzeća, od kredita Svjetske banke, izgradili su sve ono što je neophodno za sanitarno odlaganje otpada. Od 2006. do 2010. nabavili su svu neophodnu opremu i mehanizaciju za fukcionisanje deponije.

Sanirano je i smetlište "Brijesnica", ali kako je u ranijim izjavama medijima govorio Marjanović, i dalje je potreban novac da bi bio produžen vijek trajanja.

Javno preduzeće "Eko-Dep" osnovano je u maju 2005. godine na osnovu odluke Međuopštinskog vijeća. Osnivači preduzeća su Bijeljina, Ugljevik, Lopare, Teočak i Čelić.

Regionalne deponije u RS

Kao dobar primjer za pozitivne promjene u upravljanju čvrstim otapadom navodi se izgradnja, upravo, regionalnih deponija koje će zamijeniti veći broj opštinskih. Tako je tokom kampanje na ovu temu održane jesenas u Banjoj Luci istaknuto da bi problem upravljanja čvrstim otpadom u Republici Srpskoj trebalo da bude riješen izgradnjom osam regionalnih deponija, od kojih će svaka da mijenja 10 do 12 opštinskih deponija. Na toj diskusiji je zaključeno i da je Regionalna deponija u Ramićima kod Banja Luke dobar primjer za ostale regije u Republici Srpskoj.

Stručni saradnik za životnu sredinu u Institutu za građevinarstvo iz Banja Luke, Saša Dunović, tom prilikom istakao je da je reciklaža jedan od izraženijih problema u sadašnjem sistemu upravljanja čvrstim otpadom u Republici Srpskoj, dodavši da se skoro cjelokupan sistem zasniva i dalje na sistemu "sakupi i odloži sakupljeno".

- Malo se pažnje poklanja preradi otpada, a samim tim i reciklaži i odvajanju sekundarnih sirovina i ponovnom vraćanju prerađenog materijala u upotrebu - rekao je tada Dunović i dodao da u RS postoje dva postrojenja za reciklažu i preradu određenih sekundarnih sirovina u nove proizvode koji se nalaze u Doboju.

I banjolučkom "Depotu" potreban je novac za izgradnju reciklažnog centra na samoj deponiji, koji bi koštao 3,5 mil KM. To preduzeće planira da aplicira kod Svjetske banke i fondova EU.

U toku je izgradnja i regionalne deponije Crni vrh kod Zvornika, koja bi pokrila potrebe opština Zvornik, Bratunac, Vlasenica, Šekovići, Srebrenica, Milići i Osmaci u Republici Srpskoj i Kalesija i Sapna u Federaciji BiH.

V. Dž.