Općina Gornji Vakuf-Uskoplje traži investitora za fabriku ferolegura vrijednu 10,3 mil EUR - Posao bi moglo da dobije više od 100 ljudi

(Foto: Gornjivakuf-uskoplje.ba)

Općina Gornji Vakuf-Uskoplje mogla bi narednih godina da dobije fabriku ferolegura, u koju bi bilo uloženo više od 10 mil EUR. Naime, Ministarstvo privrede Srednjobosanskog kantona i Općina Gornji Vakuf-Uskoplje izradili su projekat igradnje fabrike i svih pratećih sadržaja u industrijskoj zoni "Batuški lug".

Kompleks pogona i postrojenja za proizvodnju legura (ferosilicijuma, feromagnezijuma i silicijum-metala) činile bi dvije elektrolučne peći projektovane snage 48 MVA (2 X 24 MVA) i prateća infrastruktura (skladište za sirovine, postrojenje za pranje i drobljenje kvarca, postrojenje za transport kvarca do dozatora, postrojenje za transport koksa, postrojenje za transport drvne mase, postrojenje za dostavu sirovine za proizvodnju feromagnezijuma, postrojenje za omekšavanje tehnološke vode, skladište gotovih proizvoda i dr). Tu bi se našle i garderoba, kupatilo za zaposlene, restoran i uprava.

Kako je rekao za portal "eKapija.com" načelnik općine Gornji Vakuf-Uskoplje Sead Čaušević, trenutno su u potrazi za investitorima.

- Koristimo priliku da preko Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH predstavljamo ovaj projekat. Prezentovali smo ga i u BBI banci, koja nam je obećala pomoć u daljem promovisanju. Još nismo išli sa pismom namjere, a od domaćih investitora nema zainteresovanih - rekao je Čaušević.

On kaže da su svi materijalni kapaciteti potrebni za rad ove fabrike već dostupni u BiH. Tako su obezbijeđene rude kvarca, drvena sječka, lignit, petrol koks, željezne strugotine i električna energija. Ono što bi se moralo uvoziti jeste kameni ugalj i elektrodna masa.

(Foto: Gornjivakuf-uskoplje.ba)

Sirovine već dostupne u BiH

Ruda kvarca će se nabavljati sa površinskog kopa "Smrčevice", a rezerve kvarcita iznose više od 8 miliona tona. Eksploataciono pravo na ova ležišta ima preduzeće "Smrčevice" iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja.

Kvarcne sirovine će se nabavljati kao pripremljene sirovine za proizvodnju ferosilicijuma i silicijum-metala, odnosno izdrobljene, klasirane na frakcije i odgovarajuće čistoće. Drvena sječka se izrađuje isključivo od drvne mase tvrdih lišćara ili pilanskog otpada i koristi se kao pomoćna sirovina u procesu proizodnje legura. Planirano je da se drvena sječka nabavlja na tržištu u okruženju i neće se izrađivati u krugu ovog pogona.

Lignit bi se dopremao iz obližnjeg rudnika lignita "Gračanica" u Gornjem Vakufu-Uskoplju, kao proizvod koji se koristi u procesu proizvodnje ferosilicijuma i drugih legura, bez prethodne pripreme.

Metalurški koks će se dopremati iz koksare u Zenici ili Lukavcu.

Površinski kop "Smrčevice" (Foto: Gornjivakuf-uskoplje.ba)

Puštanjem u rad ove fabrike, dnevno bi se proizvodilo 80 tona ferosilicijuma, tj. oko 29.000 tona na godišnjem nivou. Ferolegure bi se proizvodile za potrebe metalne industrije, prije svega za čeličane, željezare, kao i pogone za proizvodnju aluminija. Npr. ferosilicij se najviše koristi u pogonima za proizvodnju čelika.

Čaušević kaže da je velika potražnja autoindustrije za ferolegurama, koje ta industrija planira da ugradi u vjetrobranska stakla, što dovoljno govori da bi ova investicija bila itekako isplativa.

Planom je predviđeno da fabrika radi 24 sata dnevno u četiri smjene. Čaušević kaže da bi direktno bilo zaposleno oko 100 osoba, a indirektno i više od tog broja. Za gradnju fabrike trebalo bi od 12 do 18 mjeseci.

Stanje na tržištu

Inače, proizvodnja ferolegura na domaćem tržištu postoji u Jajcu i to silicijum metala i cjelokupna proizvodnja se izvozi, a postoji stalna potražnja za ovom vrstom roba. Ferosilicijum se trenutno ne proizvodi u BiH, a u okruženju postoji manja proizvodnja ferolegura u Sloveniji i Makedoniji.

Trenutna tržišna situacija je vrlo povoljna, jer je potražnja za ferosilicijuma izuzetno velika, kako na domaćem tako i na inostranom tržištu.

Kako stoji u opisu projekta izgradnje fabrike, dio proizvodnje mogao bi da se odvija na domaćem tržištu i to u željezari u Zenici kao i u postojećim livnicama željeza u Banjoj Luci i Tuzli.

Prilikom analize ove investicije izračunato je da bi se, s obzirom na to da je kompletna proizvodnja namjenjena izvozu, ostvario prihod od 40 mil EUR. Tržišta Austrije, Italije i zemalja zapadnog Balkana vide se kao najinteresantnija za saradnju.

Za izgradnju ove fabrike trebalo bi od 12 do 18 mjeseci.

Industrijska zona "Batuški lug" se prostire na 48,1 ha površine. U slučaju potrebe proširenja zone, postoje slobodne parcele koje se prostiru na 50 ha. Procijenjena vrijednost zemljišta u zoni iznosi 7 KM po m2.

Zbog svog položaja i povezanosti sa većim gradovima, zona "Batuški lug" je atraktivna kako za domaće, tako i za strane investitore.

Teodora Brnjoš