Nove obilaznice, biciklističke staze i robno-trasnportni centar - Šta je Nacrtom prostornog plana Grada Banja Luka predviđeno za poboljšanje infrastrukture?

(Banja Luka)

Kako bi obezbijedila što bolje funkcionisanje saobraćaja na ulicama, uprava Grada Banja Luka planira izgradnju dugoočekivane obilaznice. Naime, obilaznu putanju činile bi istočna i zapadna obilaznica i dionice magistralnih puteva, postojećih i izmještenih. Upravo je za potrebe optimalnog razvoja putne i ulične mreže urađen Transportni model Banja Luke, rekli su za portal "eKapija.com" iz projektanstke kuće "Projekt", koja je tvorac Nacrta prostornog plana grada Banja Luka.

Obilaznica će se realizovati rekonstrukcijom postojećeg magistralnog puta M4 na dionici Ramići-Derviši i u dionici kroz naselje Vrbanja, te rekonstrukcijom magistralnog puta M16 na dionici Karanovac – Trla. Izmještanje magistralnog puta M4 planira se na dionici Derviši – Vrbanja, a izgradnja novih dionica obilaznice planira se na dionicama Vrbanja – Karanovac i Trla – Ramići. Tako će, saznajemo, ukupna dužina obilaznih saobraćajnica iznositi 58 km.

- Planiran je određen broj saobraćajnica koje će imati funkciju preuzimanja tranzitnog i izvorno-ciljnog saobraćaja. Nakon izrade "Transportnog modela Grada Banjaluke", slijedi izrada saobraćajno-ekonomskih studija za svaku od pomenutih saobraćajnica. Zadatak tih studija je da daju odgovor na pitanja kada je najisplativije, sa društvenog aspekta, graditi koju dionicu planiranih saobraćajnica - kažu u "Projektu".

Autoputevi

Sem lokalnih puteva, Nacrt prostornog plana prestonice RS predviđa i aktivnosti na izgradnji autoputeva. Naime, na trasi budućeg autoputa Banja Luka-Glamoč ("Projekt" se vodio idejnim rješenjem urađenim 2012.) predviđene su četiri petlje, i to u urbanom dijelu tri (Banja Luka – sjever, Banja Luka – centar i Banja Luka – jug na međusobnom rastojanju oko 4km) i čvor Krupa na Vrbasu, u vanurbanom dijelu.

- Trasa autoputa Banja Luka- Prijedor, definisana Prostornim planom Republike Srpske do 2015, predviđena je da se poveže sa autoputem Banja Luka-Doboj na petlju u Mahovljanima. Uzimajući u obzir stanje izgrađenosti na navedenoj trasi kao i izvedenu konstrukciju Mahovljanske petlje, ova trasa nije realna, te je za potrebe izrade ovog dokumenta izvršena analiza i predložena nova trasa autoputa, koja bi se uključila na autoput Banja Luka-Glamoč u naselju Kuljani i kojom se znatno smanjuje broj objekata koje je potrebno eksproprisati - pojašnjavaju u "Projektu".

Biciklistička staza

Turistička ponuda prestonice bila bi obogaćena biciklističkom stazom. Naime, Banja Luka bi mogla da bude uvrštena u Evropsku biciklističku mrežu. Ta mreža je definisana kroz projekat ECF (European Cyclyst’s Federation), prema kojoj je predviđeno 12 biciklističkih koridora kroz cijelu Evropu, ukupne dužine 60.000 km, od čega je već realizovano 20.000 km, a u koje BiH nije uključena, kažu u "Projektu".

- Potrebno je pokrenuti inicijativu, preko Prostornog plana Republike Srpske, koji je u izradi, da se Republika Srpska, a samim tim i Banja Luka uključi u Evropsku biciklističku mrežu, što bi imalo velikog značaja za razvoj turističkih, sportskih i ostalih aktivnosti na teritoriji grada i šire.

U "Projektu" kažu da je u Prostornom planu Banja Luke navedeno da bi biciklistički saobraćaj trebalo podići na viši nivo izgradnjom izdvojenih biciklističkih staza u profilima svih važnijih saobraćajnica na cijeloj teritoriji grada, zatim izgradnjom staza kombinovanih sa ostalim elementima poprečnog profila saobraćajnica, kao i izgradnja biciklističkih staza u profilima lokalnih puteva (gdje konfiguracija terena to dozvoljava), a koje će biti usmjerene na povezivanje grada sa okolnim naseljima kao i na njihovo međusobno povezivanje.

Robno-transportni centar pored željezničke stanice

I željeznički saobraćaj u Banjoj Luci i njenoj okolini vapi za obnovom. Tako je jedan od prioriteta rješavanje putno-pružnog ukrštanja u Zalužanima, radi povećanja protočnosti saobraćaja na regionalnom putu, ali i povećanju bezbjednosti kako drumskog, tako i željezničkog saobraćaja.

- Unapređenje željezničkog teretnog saobraćaja je potrebno ostvariti rekonstrukcijom i osavremenjavanjem pretovarnih terminala. Prethodnom prostorno-planskom dokumentacijom definisan je prostor za izgradnju robno-transportnog centra, koji se i ovim dokumentom (Nacrtom prostornog plana grada Banja Luka) zadržava na lokaciji pored glavne željezničke stanice.

Projektanti kažu da je u okviru robno-transportnog centra potrebno obezbijediti funkcionalan prostor za utovar, istovar, pretovar, skladištenje, distribuciju robe, savremene pristupne puteve, parkirališta i dr. Osim glavnog robno-transportnog centra, na teritoriji grada potrebno je, u skladu sa potrebama, otvarati i nove robne terminale manjeg obima - zaključuju u "Projektu".

T.B.