Bankarski sektor BiH ne zaostaje za regionom - Na Jahorini održan skup banaka i finansijskih institucija

Bankarski sektor je stabilan, konvertibilna marka je stabilna, ali ono što je nama takođe bitno je politčka stabilnost zemlje i regiona, poručio je guverner Centralne banke BiH (CBBiH) Kemal Kozarić na redovnom godišnjem sastanku "Banke i finansijske institucije", koji je u organizaciji Udruženja banaka BiH (UBBiH) održan 15. novembra na Jahorini.

Osim predstavnika banaka, sastanku su prisustvovali i predstavnici CBBiH, Agencije za osiguranje depozita BiH, Ministarstva finansija RS, entitetskih agencija za bankarstvo i Asocijacije poslodavaca BiH a cilj ovog skupa, prema riječima sekretara UBBiH Mije Mišića, jeste da bankari, zajedno sa finansijskim institucijama u BiH, pokušaju uticati na kreiranje ambijenta za uspješnu ekonomiju.

Bankari su ocijenili da bankarstvo u BiH, u ključnim segmentima poslovanja, ne stoji lošije od bankarskog sektora zemalja u okruženju. Pozdravljeni su i napori CBBiH, entitetskih ministarstava finansija i agencija za bankarstvo za unapređenje poslovnog ambijenta i rasta kreditnih aktivnosti. Naglašeno je da u narednom periodu treba posebno voditi računa o trendu rasta loših kredita, te da bi u tom smislu trebalo donijeti odgovarajuće mjere.

Ustanovljeno je da postoji potreba za intenzivnijim stručnim međusobnim dijalogom bankara i nadležnih institucija, naročito u svjetlu poboljšanja poslovnog ambijenta. Bankari su predstavnicima finansijskih institucija iznijeli niz problema s kojima se susreću u redovnom poslovanju, posebno na lošu pravnu zaštitu kada je u pitanju status banaka kao povjerilaca u kreditnim poslovima. Na sastanku je najavljeno povećanje nivoa osiguranih depozita u BiH što je pozdravljeno od svih učesnika.

Neizvjesna 2014. godina

Guverner Kemal Kozarić istakao je da je bankarska industrija u BiH stabilna, o čemu govore i rezultati koje ovaj sektor bilježi iz godine u godinu. On je dodao da su rezultati ovog sektora posebno značajni za ekonomska kretanja u našoj zemlji, ali i regiji.

- Ulazimo u 2014. godinu, koja je izborna godina i znamo da će biti neizvjesna. Međutim, mislim i da je to prilika da se otvore neke investicije, kao i da 2014. bude ekonomski aktivnija od prethodne godine – kazao je Kozarić.

Kozarić je kazao da su devizne rezerve ove godine najveće od osnivanja Centralne banke, te da će, kako se očekuje, ove godine preći iznos od sedam milijardi maraka.

Govoreći o novim odlukama u oblasti upravljanja i rukovođenja u bankama, direktorica Agencije za bankarstvo RS (ABRS) Slavica Injac istakla je da one nisu usmjerene protiv direktora banaka, nego proširuju suštinsku odgovornost u bankama, posebno kod vlasnika banaka. Riječ je o tri nove odluke i to: Odluka o savjesnom postupanju organa banke, Odluka o procjeni članova organa banke i Odluka o politici i praksi naknada u bankama. Predviđeno je da te odluke stupe na snagu 1. januara 2014. godine.

O kreditnom rejtingu u BiH, ograničenjima i podsticajima govorio je predsjednik Udruženja banaka BiH Radovan Bajić, koji je i direktor NLB Banke Banja Luka. On je, između ostalog, ukazao i na veliki broj nekvalitetnih kredita.

Viceguverner CBBiH Radomir Božić smatra da je najveći dio rizika generiran općim uslovima u kojima funkcioniše bankarski sektor naše zemlje, ali i okruženja. On je podsjetio da je ova kriza iznjedrila dva fenomena u svijetu koji su do jučer bili nezamislivi.

- Jedan od njih je da su banke počele da trpe gubitke na državnom dugu i to je paradoks, i desilo se da je ono što je do jučer smatrano nerizičnim ulaganjem odjednom postalo rizično (na primjer, evropske banke su pretrpile velike gubitke na grčkom državnom dugu). Drugi fenomen su igre sa depozitima kad kriza nastane, a kao primjer imamo Kipar.

Direktor NLB Banke Almir Šahinpašić kazao je da je bankarski sektor i dalje najugroženiji, a da su najveći problemi ovog sektora u odnosu sa institucijama neuređene države.

- Na prezentacijama je jasno pokazano da bankarski sektor na najbolji mogući način podstiče kako privredni razvoj, tako i standard stanovništva. Nismo smanjili plasmane, naprotiv sve činimo da ih nekako podignemo i pored svih rizika. Drugo, velika je stvar da mi radimo sa najnižom maržom u regionu, a to je zbog činjenice da mi na malom tržištu imamo vrlo ozbiljnu konkurenciju vrlo ozbiljnih i velikih banaka.

Direktor Raiffeisen banke Mihael Miler smatra da je kriza proizvela u evropskom bankarskom sektoru stalne i pojačane kontrole velikih banaka. On je dodao da je dosta banaka u BiH dio tih velikih banaka pa su i one podložne tim stalnim kontrolama, a to je politika cijele EU.

- U tom smislu, banke su krive za sve. Činjenica je da je nivo regulacije bio na lošem nivou i da su se desile stvari koje se nisu smjele dogoditi, pa mi sada moramo živjeti sa posljedicama koje su proizišle iz ove krize. A te posljedice su nove regulacije i na rizičnost i na kapital, kako bi se smanjio sistemski rizik bankarskog sistema. A to se radi na način da se podiže adekvatnost kapitala banke, gleda se aktiva i uvode dodatne mjere da se aktiva gleda rizičnijom nego što jest. Drugi problem je tržište kapitala jer kapitala nema, a kapital banaka je nezanimljiv tržištu kapitala tako da banke ne mogu do novog kapitala – kazao je Muller.

Ima prostora za zaduženje u BiH

Inače, kako je istaknuto na skupu na Jahorini, krediti u BiH su kroz depozit pokriveni gotovo 100%, a to nemaju druge zemlje. Što se tiče BDP-a, u BiH on je veći u odnosu na kredite za 75%. BiH sa ovakvim odnosom kredita i BDP-a ima prostora za zaduženja i povećanje kredita.

U Srbiji pokrivenost kredita depozitima iznosi 41%, a u Hrvatskoj 32%, što znači da su te zemlje, osim svojih depozita, koristili i neke druge fondove i imaju manji prostor za zaduženje nego što ga ima BiH. Naravno, ukoliko se posmatra samo ovaj parametar.

Na Jahorini je, takođe, naglašeno da je u BiH kamatna stopa na kredite jedna od najnižih i bez velikih oscilacija, dok ostale zemlje u regionu imaju veće kamatne stope i sa većim oscilacijama. Što se tiče prosječnih kamatnih stopa na depozite, one nisu najniže u BiH i u posljednje vrijeme su u blagom porastu i veće su u odnosu na Hrvatsku i Crnu Goru, a niže u odnosu na Srbiju i Makedoniju.

Neusklađenost zakona

Trenutno su u fazi donošenja dva enitetska zakona – u Republici Srpskoj Zakon o bankama, a u Federaciji BiH Zakon o kreditnim institucijama. Problem je, kako je ocijenjeno, što se u startu ova dva zakona različito nazivaju jer i obujam i obuhvatnost očito po nazivu neće biti isti. Tu se otvara pitanje problema harmoniziranja entitetskih zakona, jer u zadnje dvije godine imamo 4-5 primjera gdje je došlo do disharmonije, i suštinske i vremenske. Primjer je Zakon o platnom prometu gdje je vremenska razlika skoro dvije godine, što stvara probleme velikom broju banaka koje rade u oba entiteta.

Izvor. www.ubbih.ba