Uvoz dobara, unutrašnja obrada i izvoz - Šta bi trebalo znati o lon poslovima?

Lon (lohn) poslovi predstavljaju poseban oblik postupka unutrašnje obrade, koji se vrši na osnovu ugovora zaključenog između stranog lica kao nalogodavca i lica registrovanog u BiH i na osnovu odobrenja carinskog organa, a obavlja se u kontinuitetu (duži period). Odobrenje carinskih organa daje se licu registrovanom u BiH (nosioc odobrenja), a po kojem isti ostvaruje pravo uvoza robe (dobara) radi procesa njihove obrade i ponovnog izvoza iste u obrađenom stanju.

Iz navedenog je vidljivo da se postupak lon poslova može odvijati isključivo po odobrenju carinskih organa koje se izdaje nosiocu postupka unutrašnje obrade. Ovo odobrenje se izdaje na određenom obrascu i sadrži sve podatke u pogledu važenja odobrenja, roka za izvoz kompenzacionih proizvoda, označavanje nosioca odobrenja, vrste i količine robe koja se uvozi za korištenje u procesu unutrašnje obrade, vrste i količine domaće robe koja se koristi u procesu unutrašnje obrade, označavanje operatera (ukoliko nosioc odobrenja sam ne vrši proces obrade ili ne vrši sve faze procesa obrade već za pojedine faze angažuje drugo lice) i druge elemente značajne za odobreni postupak. Posebnu pažnju trebalo bi obratiti na činjenicu da zbog obima poslova i dužine trajanja procesa obrade, jedno odobrenje najčešće obuhvata niz uvoza dobara i niz izvoza kompenzirajućih proizvoda, u kojima se nosioc odobrenja javlja kao uvoznik, odnosno izvoznik.

Za utvrđivanje vrste prometa koji se odvija kod lon poslova, ugovor zaključen između stranog lica kao nalogodavca i uvoznika kao nosioca odobrenja je osnovni dokument, iako se isti posmatra i u kontekstu odobrenja carinskih organa i normativa proizvodnje, a konačno utvrđenje vrste prometa, vrši se na osnovu fakture nosioca odobrenja (lica registrovanog u BiH) i Razdužnog lista kojim se okončava postupak unutrašnje obrade. Kao promet u postupku unutrašnje obrade, može se javiti promet dobara ili promet usluga ili mješoviti promet, što je neophodno utvrditi u svakom konkretnom slučaju, a cijeni se upravo na osnovu naprijed navedenih akata.

Posebno bi trebalo navesti da će se u najvećem broju slučajeva, kod lon poslova radi o prometu usluga. To je u svim onim slučajevima u kojim je ugovorom predviđeno da će lice registrovano u BiH vršiti uslužne radnje, a da će dobra na kojima se te radnje vrše obezbijediti nalogodavac (strano lice). Izvršene usluge moraju biti iskazane u fakturi nosioca odobrenja upućenoj prema nalogodavcu. U takvim slučajevima, iako imamo odobrenje u kojem je naznačen uvoz robe (dobara) radi procesa obrade i rok za njen ponovni izvoz, kao i carinsku prijavu (JCI) i kod uvoza i kod izvoza dobara, radi se isključivo o prometu usluga. Samo u slučajevima kada je ugovorena obaveza imaoca odobrenja da u proces obrade uvezene robe vrši sa domaćim dobrima (dobrima kojim on ima pravo raspolaganja), imamo i promet dobara. Pod domaćim dobrima u smislu navedenog se podrazumijeva "bh. roba", koji pojam obuhvata dobra koja su proizvedena u BiH, kao i dobra koja su uvezena i puštena u slobodan promet (roba uvezena i ocarinjena po carinskoj prijavi koja u rubrici 1. ima oznaku IM4).

Ukoliko je ugovorna obaveza isključivo promet usluga, to što se nosioc odobrenja u carinskim prijavama (ovdje se radi o carinskoj prijavi koja u rubrici 1. ima oznaku IM5) pojavljuje kao uvoznik određenih dobara i kao izvoznik kompenzirajućih proizvoda nastalih od tih dobara, nema uticaja na vrstu prometa koji se odvija sa aspekta PDV-a, što proizilazi iz odredbe člana 11. stav 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Službeni glasnik BiH", broj: 9/05 i 35/05).

Iz navedenog proizilazi, da kad je u pitanju povrat ulaznog poreza, u svakom konkretnom slučaju mora se prvenstveno (na osnovu ugovora zaključenog između nalogodavca i nosioca odobrenja, te drugih naprijed navedenih akata), utvrditi da li se radi o prometu dobara ili prometu usluga, pa se tek na osnovu takvog utvrđenja mogu primijeniti odredbe člana 52. Zakona o porezu na dodatu vrijednost i u vezi s njima odredbe člana 72. istog zakona, svakako uz obavezu ispunjenja uslova propisanih odredbama člana 91. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Službeni glasnik BiH", broj: 93/05 i 21/06).

Izvor: www.fintech.ba