Nevladine organizacije protiv izgradnje hidro-energetskih objekata na Balkanu

Nevladine organizacije iz cijele regije izrazile su zabrinutost oko popisa 35 prioritetnih energetskih projekata Energetske zajednice usvojene 24. oktobra na sastanku u Beogradu. Odluka EU da podrži projekte koji su u sukobu s ciljevima EU na području okoliša i klime, ozbiljan je udarac vjerodostojnosti EU kao pozitivne snage za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi u zemljama zapadnog Balkana, kažu nevladine organizacije, saopšteno je iz WWF-a.

Većina odobrenih projekata su, kako se navodi u saopštenju, ekološki i društveno štetni projekti elektrana na ugljen i velikih hidroelektrana. Nevladine organizacije ističu da je EU odobrila izbor projekata koji su u sukobu s ciljevima Europske unije na području zaštite biološke raznolikosti i smanjenja emisija CO2.

- Duboko smo zabrinuti zbog nekoliko hidro-energetskih projekata u BiH i Hrvatskoj koji su dobili potporu Energetske zajednice i EU. Ovi će projekti imati značajne okolišne i društvene utjecaje, stoga će WWF apelirati na nadležne domaće i europske institucije da ponovno pregledaju popis i eliminiraju projekte koji nisu u skladu s EU direktivama - rekao je Zoran Mateljak iz WWF-a.

- Vrlo je razočaravajuće da je tijelo koje podupire EU kao prioritetne projekte odabralo one koji su u izravnom sukobu s dugoročnim klimatskim ciljevima Europske unije te ugrožavaju zdravlje lokalnog stanovništva, uključujući tri elektrane na lignit – Kolubara B i Nikola Tesla B3 u Srbiji, te Kosova e Re na Kosovu - dodala je Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Network.

Razvoj i implementacija odabranih projekata Energetske zajednice biće prioritet tijekom narednih godina, a EBRD i EIB bi trebalo da obezbijede novac. Problematično je da su neki od projekata usmjereni isključivo na izvoz električne energije umjesto zadovoljavanja domaćih potreba, dok će drugi produžiti ovisnost regije o ugljenu.

- EU povjerenik Oettinger podupire projekte koji preusmjeravaju čistu energiju iz Balkana na EU tržišta, ostavljajući naše građane s posljedicama prljavog ugljena. Iskreno se nadamo da ovo nije početak nove energetske strategije EU, koja iskorištava lokalne resurse država kandidatkinja za ispunjavanje vlastitih ciljeva na području obnovljivih izvora energije - rekao je Garret Tankosić Kelly iz SEE Change Neta.

Nevladine organizacije pozivaju EU i specifično povjerenika Oettingera da pitanja okoliša i zdravlja ljudi uzmu ozbiljno u odlukama oko razvoja energetske infrastrukture u regiji.

- Predstavnici Energetske zajednice izjavili su da će projekti koji ne ispunjavaju standarde EU biti izbrisani s popisa prioritetnih projekata. Držat ćemo za riječ povjerenika Oettingera i predsjednika Barrosa da se to obećanje i ostvari - zaključuju udruge.

Među najkontroverznijim projektima, kako navodi WWF, su : HE Dabar i HE "Dubrovnik 2", termoelektrana na lignit u Kolubari, vjetropark Dajc u Albaniji, hidroenergetski sistem na Drini i dalekovod u Pljevljima.