Privatizacija spas za sportske klubove u BiH - Iako u Bosni i Hercegovini postoje zainteresovani investitori, još ne postoje uslovi za kupovinu

Sportski klubovi u Bosni i Hercegovini nalaze se u izuzetno teškoj finasijskoj sitaciji, u ulazak privatnog kapitala u njih mnogi vide kao jedini spas.

Zemlje u okruženju već su počele sa pripremama za privatizaciju, neki klubovi su već privatizovani, a u Bosni i Hercegovini, iako postoje zainteresovani investitori, još ne postoje uslovi za tako nešto, prenosi portal "Indikato.ba".

Privatizacija klubova u BiH je neminovan proces koji će se sigurno desiti. Međutim, proces nije nimalo jednostavan. Niz je pitanja, šta je na prodaju a šta ne, ko može biti kupac, koja je vriejdnst klubova, šta će se desiti sa dugovanjima koja su opteretila gotovo sve sportske kolektive u državi.

Osnovna prepreka normalnom funkcionisanju, ali i privatizaciji je i vlasnička struktura, upozorava bivši direktor "Borca" Radmilo Šipovac, jer su, kaže on, klubovi registrovani kao udruženja građana.

- Klubovi kao udruženja građana ne mogu opstati na ovim prostorima, što je moglo prije 25 godina kada je ulagao Centralni komitet pa predsjednik kluba bude neki uticajni član tog tijela. Onda on kaže treba Borcu riješiti plate i za 24 sata svi se utrkuju ko će dati plate "Borcu". Sada nije takva situacija. Promijenio se oblik vlasništva, firme su promijenile oblik vlasništva, zna se titular, jedino se u sportskim kolektivna ne zna ko je titular - kaže Šipovac.

Udruženja građana su društveno-pravna lica, a ne državna, sticala su sredstva od članarina, poklona i na druge načine utvrđene zakonom.

Da bi se klubovi privatizovali, objašnjava član Radne grupe za izradu zakona o sportu Dejan Travar, ovaj dokument mora pretrpjeti određene promjene.

- To se odnosi na mogućnost da se sportski klubovi iz pravnog lica udruženja građana pretvore u pravna lica privredna društva. Da li će to biti dioničarska društva, otvorena ili zatvorena akcionarska društva to će biti predmet rasprave nacrta zakona o sportu. Mi kao članovi radne grupe ćemo sigurno ponuditi opciju da to budu zatvorena akcionarska društva jer su se ona trenutno pokazala najboljim mogućim modelom za pretvaranje tih pravnih lica - kazao je Travar.

U bivšoj državi klubovi su živjeli od donacija privrede koja je bila u vlasništvu države. Nakon što su privredni subjekti privatizovani vlasnici nisu više imali obavezu da finansiraju sport tako da su klubovi prepušteni sami sebi.

Privatizacija klubova trebalo bi da se izvrši po modelu zapadnih zemalja, na način kako je to urađeno u pojedinim hrvatskim klubovima, prvenstveno u Hajduku.

U prvom krugu akcije bi bile ponuđene onima kojima klub duguje novac, u narednom radnicima i navijačima, a u posljednjem većinskom vlasniku.

U slučaju BiH novac bi išao državi, a cijena bi bila određena u skladu sa zakonskim normama.

- Počeće se od stvarne vrijednosti, da li imaju imovinu, koja je to imovina, vrijednost igrača kao proizvoda, vrijednost imena-branda koju je moguće procjenjivati, a na kraju će se procjenjivati i dugovanja. Sve te obaveze koje budu proistekle će se pozivati na druge zakonske propise, počev od zakona koji regulišu akcionarska društva, zakona o hartijama od vrijednosti i svim osalim zakonskim propisima koji nam daju mogućnost da to pretvorimo u sportsko privredno društvo - ističe Travar.

Prelazak udruženja građana u privredne subjekte omogućio bi novim investitorima da ubiru profit što i jeste njihov cilj. Izlazak na berzu, smatra ekonomista Miloš Grujić, takođe bi bio jedno od rješenja.

- Najbolje za klubove, ljude u klubu i navijače je da se klubovi privatizuju po modelu uspješnih klubova u EU i da izađu na berzu. Tada bi prihodi bili veći, rashodi manji i prstali bi pozivi za pomoć poreskim obveznicima, odnosno državi - kaže Grujić.

Privatizacija klubova, smatraju analitičari, ipak ne bi bila rješenje za sve sportske klubove, posebno one manje. Međutim, oni veći poput "Sarajeva", "Borca", "Željezničara" ili "Veleža" sigurno bi mogli profitirati.

Interesovanje već postoji što se vidi iz ulaska malezijskog milijardera i vlasnika "Cardif"-a Vincenta Tana u fudbalski klub "Sarajevo" ili interesovanje vlasnik "Shefild"-a Milana Mandarića za ulaganje u banjalučki "Borac". Ipak, da bi oni svoj novac dugoročno uložili u BiH zakoni na entitetskom nivu (RS) i na niovu kantona (FBiH) moraju se mijenjati.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa portala www.indikator.ba od 28.09.2013.)