BiH, Hrvatska, Crna Gora i Albanija ulaze 2014. sa strateškima partnerom u projekat Jadransko-jonskog plinovoda

Ministri iz Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije dogovorili su juče (26. septembar 2013.) u Zagrebu da će u Tirani 2014. godine sa strateškim partnerima dogovoriti ulazak u projekat plinovoda koji će iz Kaspijskog mora voditi plin u Evropu, prenosi portal Indikator.ba.

Na međunarodnom ministarskom sastanku o temi "Jadransko-jonski plinovod – put kaspijskog plina u Evropu" uz domaćina, ministra gospodarstva Republike Hrvatske Ivana Vrdoljaka, prisustvovali su ministar energetike i industrije Albanije Damian Gjiknuri, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović, ministar gospodarstva Crne Gore Vladimir Kavarić te direktor "Trans Adriatic Pipeline" (TAP) Kjetil Tungland.

Prema riječima Vrdoljaka, energetska slika svijeta naglo se mijenja. On je stoga naglasio potrebu povezanosti susjednih zemalja u toj slici.

Prije par mjeseci odlučeno je da se između "Nabucco Westa" i TAP-a odabere TAP, pravac koji ide kroz Grčku, Albaniju i Italiju u kojem važnost Jadransko-jonskog plinovoda dobiva na važnosti. Vrdoljak je rekao kako su ministri međusobno dogovorili da će zbog plinovoda dugog 540 kilometara, od kojih je 250 u Hrvatskoj, organizirati susret sa strateškim partnerima u Tirani početkom 2014.

- Ne želimo čekati izgradnju TAP-a, nego pokrenuti prije njegova dovršenja izgradnju Jadransko-jonskog plinovoda, koji će dovesti azerbejdžanski plin. U razgovorima s Briselom, dobili smo već načelnu podršku da u prvu fazu dobave ovog plina bude uvršten Jadransko-jonski plinovod - rekao je Vrdoljak koji je izrazio sigurnost u skoru izgradnju ovog plinovoda.

Ministar energetike i industrije Albanije Damian Gjiknuri rekao je kako zemlje zajednički žele promovirati ovaj projekt i prema EU i prema svim strateškim partnerima.

- Ovaj projekt ima mnogo potencijala, tržište i ekonomija ovog područja rastu i zahtjevi za plinom su sve veći, ali isto je tako strateški cilj zemalja Evropske unije veća razgranatost mreže plinovoda - naglasio je Gjiknuri.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović rekao je kako je BiH privržena ovom projektu.

- BiH želi ovim projektom povećati konkurentnost u izvozu gasa i ojačati energetski prsten, jer ima već postojeću konekciju sa sjevera. U BiH je sa razočarenjem dočekana vijest da Jadransko-jonski plinovod neće ići kroz BiH, kroz neumski koridor. Ministri na današnjem skupu izrazili su zajedničku spremnost da se pitanje prolaska tranzitnog cjevovoda kroz neumski koridor još jednom razmotri.

Šarović je pojasnio kako predložena trasa ne ide kroz BiH zbog zaštite delte rijeke Neretve, ali da će tek na vlastima BiH biti konačna odluka.

Ministar gospodarstva Crne Gore Vladimir Kavarić naglasio je potrebu otvorenosti malih zemalja prema energetskoj povezanosti.

- Svima nam treba gas, svima treba koridor koji se priključuje na TAP. Trebamo još dogovoriti konkretne investitore bez kojih se ovo ne može provesti, koji imaju komercijalni interes, a raduje me činjenica da Evropska komisija blagonaklono gleda na ovaj projekt - rekao je Kavarić.

- Sada, kada je TAP odabran, treba naći načine za saradnju i pronaći strateške partnere kako bi se plin od proizvođača preko distributera dostavio krajnjem kupcu - kazao je direktor "Trans Adriatic Pipeline"-a Kjetil Tungland.

Ministri su razgovarali o plinovodnom sistemu kojim će se plin iz Azerbajdžana transportovati preko Grčke, Albanije i Jadranskog mora do Italije. Projekt nastoji povezati plinovodni sistem zapadne Hrvatske i Crne Gore s Albanijom, gdje će biti spojen na projekt "Trans Adriatic Pipeline". Realizacija ovog strateški važnog projekta omogućit će otvaranje novog energetskog koridora za jugoistočnu Evropu.