Robni deficit RS smanjen za 150 mil KM

RS ove godine ostvaruje rekordnu pokrivenost uvoza izvozom od skoro 60%, što je prvenstveno uticaj pojačanog plasmana robe na inostrana tržišta, podaci su Zavoda za statistiku RS.

U RS je u prvih sedam mjeseci ove godine uvezeno proizvoda u vrijednosti od oko 2,5 mlrd KM, što je smanjenje za 2,7% u odnosu na isti period lani, dok je izvoz istovremeno povećan za šest procenata i premašio je 1,48 mlrd KM.

Time je pokrivenost uvoza izvozom u periodu januar - jul dostigla 59,2%, što je znatno povoljniji nivo u poređenju sa istim periodom prošle godine, kada je iznosila 54,4%.

Automatski je smanjen i sedmomjesečni spoljnotrgovinski deficit RS za oko 150 mil KM, odnosno sa lanjskih 1,17 mlrd KM na ovogodišnjih 1,02 milijarde.

Posmatrajući po sektorima, ključni doprinos dosadašnjem rastu izvoza u 2013. godini imalo je povećanje plasmana raznih gotovih proizvoda, i to za 21,7% (sa 279 na 340 mil KM), zatim mašina i transportnih sredstava za 15,3% (sa 110 na 126 mil KM), te hrane i živih životinja za 15,2% (sa 96 na 111 mil KM).

S druge strane, smanjenju sedmomjesečnog uvoza prvenstveno je doprinio pad vrijednosti dopremljenih mineralnih goriva i maziva, i to za 12,6%(sa 795 na 695 mil KM), te manjim dijelom pad uvoza hemijskih proizvoda od 2,8% (sa 330 na 320,5 mil KM).

Mihajlo Vidić, potpredsjednik Privredne komore RS, kaže da su povećanje izvoza i rekordna pokrivenost uvoza izvozom jedni od znakova blagog privrednog oporavka RS nakon lanjske recesije.

On ukazuje da se, prema zvaničnim statističkim podacima, u prvih sedam mjeseci bilježi i rast industrijske proizvodnje od 5,8%, u čemu prednjači prerađivački sektor sa povećanjem od osam procenata, što je dovelo i do povećanja izvoznog plasmana.

- Oživjele su privredne aktivnosti u značajnom broju djelatnosti, od poljoprivrede sa dosta većim prinosom žitarica i urodom voća i povrća, što je doprinijelo i jačanju domaćih prehrambenih fabrika - "Vitaminke", "Sava Semberije", "Tanasića" i drugih - kazao je Vidić, dodajući da je, takođe, došlo do poboljšanja stanja u elektroenergetskom sektoru.

U poslovnoj zajednici navode da rast izvoza nose i povećane inostrane narudžbe prema domaćoj tekstilnoj, kožarsko-obućarskoj i drvoprerađivačkoj industriji, pri čemu posebno ohrabrujućim ističu trend povećanja učešća namještaja u odnosu na raniju dominantnu primarnu preradu drvnih sirovina.

Napominju da bi izvozni bilans RS bio još i izraženiji da u julu nije došlo do redukcije otpreme određenih prehrambenih proizvoda u Hrvatsku usljed njenog ulaska u EU. Najpogođenije tom mjerom su domaće mljekare, koje zbog "hrvatske rampe" s nestrpljenjem očekuju dolazak inspektora Kancelarije za hranu i veterinarstvo EU (FVO) koji, prema najavama, do kraja godine treba da prekontrolišu objekte i omoguće izvoz mlijeka ne samo na hrvatsko, već i tržište cijele EU.

Vidić ukazuje da zvaničnici BiH i EU pregovaraju i o bescarinskim kvotama za izvoz šećera, ribe i kože, što bi, takođe, prema njegovim riječima, dovelo do popravljanja spoljnotrgovinske slike.