Od obećanja do realizacije - Koliko i kako se provjeravaju potencijalni investitori u BiH?

Najava velikih investicija, uz koje se često pominju astronomske cifre novca i određen broj zaposlenih, ne može a da ne izazove veliku pažnju domaće javnosti. U godinama oporavka od ekonomske krize, vijest o ulaganjima u najrazličitije sektore je tračak nade da ćemo, možda, krenuti naprijed.

Građani očekuju radna mjesta, a na lokalnoj i državnoj vlasti je da obezbijedi ono što se od nje traži. Ali, dok se ne krene u prve konkretne korake, provjera investitora je ključan momenat, da vidimo ko obećava apartmanska naselja, rizorte, hotele, nove industrijske pogone itd.

Kako izgleda proces provjere potencijalnog investitora?

Iz bonitentih kuća kažu da je procedura jednostavna i da traje nekoliko dana.

- Izvještaj radi analitičar koji prikuplja podatke iz javno dostupnih izvora, te uz pomoć metolodogije međunarodne kompanije "Dun&Bradstreet" (D&B) procjenjuje bonitetnu sposobnost određene kompanije - kaže za portal "eKapija.com" Veljko Drakulić, direktor bonitetne kuće "BonLine" iz Zagreba.

On kaže kako cijena provjere zavisi o zemlji iz koje je investitor, a kreću se od 50 EUR po provjeri pa na više, a kako je "BonLine" dio najveće svjetske bonitetne kuće "Dun&Bradstreet", dostupni su im izvještaji iz cijelog svijeta.

- Budući da živimo u vremenima nestabilne ekonomije, kompanije su sve opreznije pri sklapanju poslova, te svakodnevno provjeravaju poslovne partnere.

Šta sve prikupiti i saznati o investitoru?

Usluga tzv "paukove mreže" u bonitetnim kućama dodatni je "alat" kojim se provjeravaju potencijalni ulagači.

- Mreža kompanija, odnosno "paukova mreža" prikazuje povezanost pravnih i fizičkih osoba i daje uvid u poslovanje svih firmi pojedinog vlasnika. Poduzećima je svakako lakše odabrati pouzdanog poslovnog partnera, jer preko "paukove mreže" vide se sve sestrinske firme, svi članovi uprave, nadzornog odbora, vlasnici i dr..

Od najave do realizacije investicije mnogo je koraka, pa tako i komunikacija, razmatranje namjera i želja ulagača i domaćih kapaciteta ima nekoliko faza.

(Jelica Grujić)

Direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) Jelica Grujić ističe da se u kontaktu sa zainteresovanim investitorima (kompanijama ili posrednicima) u početnim fazama razgovora Agencija oslanja na podatke koji se mogu naći na web stranicama kompanija.

- Veoma često smo kontaktirani od strane posrednika koji ne žele da otkriju o kojim kompanijama se radi tako da je praktično u prvim fazama komunikacije i nemoguće dobiti detaljnije informacije o zainteresovanim klijentima. Ukoliko se u narednim fazama komunikacije pokaže intencija ozbiljnijeg interesa, odnosno ukoliko potencijalni investitor posjeti neku od investicionih lokacija onda, naravno, direktni partneri i oni koji donose konačne odluke realizaciji konkretnog projekta, mogu tražiti i detaljnije podatke ili preko ambasada ili ovlaštenih agencija koje za potrebe klijenata prikupljaju, provjeravaju i uređuju podatke na osnovu kojih se teži smanjenju poslovnog rizika - kaže Grujić.

Svih podataka o potencijalnom ulagaču ne može biti na odmet, te što ih se više prikupi utoliko se dobija bolji osnov za donošenje konačne odluke. Šta se sve može saznati o investitoru?

Kako je u izjavi za portal "eKapija.com" rekla Ljiljana Cupara, direktorka bonitetne kuće "Rating" iz Beograda, koja direktno sarađuje sa kućom "Dun&Bradstreet", uobičajeno se iz internih D&B baza dobijaju statistike o navikama u plaćanju, odnosno prosječnim danima mogućeg kašnjenja pri plaćanju. Dobijeni podaci se obrađuju i primjenom jedinstvene D&B metodologije dobijaju vrijedne informacije, najprije koliko je data kompanija potencijalni investitor pouzdana.

- Preko dodjeljenog rejtinga se određuje stepen izloženosti riziku u poslovanju sa odabranom kompanijom. Dalje, saznajemo kolika je finansijska snaga kompanije, tj. koliko je kompanija kapitalno jaka, kakav savjet se daje kreditorima, da li datoj kompaniji odobriti kredit ili ne, da li se kredit može odobriti bez garancija ili su garancije neizbježne, koji je preporučeni kreditni limit... - kaže Cupara.

Ona dalje navodi da je različitim analizama prikazano poslovanje date kompanije u prošlosti, kao i "poređenje uspješnosti u poslovanju sa drugim kompanijama iste privredne grane ili prosjekom cjelokupne privrede date zemlje, trenda u izmirenju obaveza i dr".

- Preko različitih indikatora koji u sebi imaju ugrađene predikativne faktore dato je predviđanje poslovanja date kompanije za sledećih 12 mjeseci. Na primjer: kolika je verovatnoća da će se u kompaniji u narednih 12 mjeseci uvesti neki od insolventnih postupaka – stečajni postupak, likvidacija ili sudsko poravnjanje...Neke države imaju i dodatne specifične indikatore. Zanimljiv je indikator novoosnovanih kompanija prisutan u nekim državama koji prikazuje sa kojim ciljem je kompanija osnovana, tj. kolika je vjerovatnoća da se kompanija osniva radi "pranja novca" ili će kompanija uistinu poslovati po djelatnosti po kojoj je registrovana itd - ističe Cupara.

Transparentnost podataka

Susjedna Srbija se nedavno suočila sa slučajem investitora iz Indije, Aruna Ramsvarupdži Pančarija, vlasnika firme "Global Capital Advisors Management", s kojim je ministar građevine Velimir Ilić nedavno potpisao memorandum o saradnji u infrastrukturne projekte. Kako piše "Blic", Pančari je u Emiratima, gdje posluje njegova druga kompanija "Pan Asia Advisors", poznat po različitim manipulacijama u biznisu. Za Pančarijevu firmu GCAM, s kojom je Vlada Srbije najavila zajedničku saradnju, gotovo je nemoguće naći bilo kakve informacije na Internetu, pisao je beogradski dnevni list.

Izgradnja Sarajevo resorta u Hadžićima, investicija kompanije "Bosnia for Investment and Development" vrijedna 400 mil KM privukla je veliku pažnju javnosti. U martu ove godine "Dnevni avaz" pisao kako "ni Ambasada ni jedna zvanična institucija nemaju nikakvih kontakata ni informacija o kuvajtskim investitorima". Prema pisanju tog lista, ambasada Kuvajta nije uključena u realizaciju, a nije kontaktirana ni FIPA.

- Iako je na internetskoj stranici centra navedeno da se "Bosnia for Investment and Development" nalazi na 11. spratu B tornja ovog centra, na recepciji UNITIC-a kažu da nemaju registriranu kompaniju s tim nazivom - pisao je "Dnevni avaz".

Ima li skrivenih namjera?

Tako se postavlja i pitanje da li su uvijek namjere investitora otvorene. Kakav je tu položaj Bosne i Hercegovine?

- Cilj svakog investitora je da uveća svoj profit i to je jasna otvorena namjera. Na koji način će to ostvariti i u kojim iznosima zavisi od niza faktora. Eventualne skrivene namjere mogu se pojaviti zbog slabosti domaćih pregovarača, nedorečenosti pravne regulative, preuzimanja a neizvršavanja preuzetih obaveza prema investitoru kao i niza drugih situacija koje mogu otvoriti takav prostor. Od konkretnih primjera sa kojima se Agencija suočava jesu primjeri upita iz grupe nerazvijenih zemalja koji pod izgovorom potencijalne zainteresovanosti za ulaganje nastoje dobiti mogućnost ulaska u BiH koja bi im (vjerovatno) bila tranzitna tačka ka drugim evropskim zemljama - kaže direktorica FIPA-e Jelica Grujić.

Ona takođe navodi da je u velikom broju kontakata koji su ostvareni putem FIPA-e, direktno ili indirektno, bilo i onih koji nisu ispunili očekivanja i obaveze i prekršili dogovore.

- To je rizik koji uvijek postoji posebno u vremenu kada ekonomska situacija globalnih okvira može bitno da utiče na poslovanje kompanija i u veoma kratkom vremenu potpuno ih obezvrijedi.

A dešava se i da domaći igrač ne ispuni ugovor, pa onda može doći i do isplate obeštećenja investitoru. Tako je u Srbiji početkom avgusta kompanija "Securum Equity Partners", koja je u toj zemlji trebalo da sagradi najveći solarni park na svijetu, saopštila da pokreće tužbu protiv Srbije, zbog neispunjavanja ugovornih obaveza, te da će pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Londonu tražiti naknadu štete od 160 mil EUR, jer navodno država nije obezbijedila 3.000 hektara potrebnih za izgradnju parka.

Konačnih presuda o obeštećenju investitora u BiH prema informacija FIPA-e nema.

- Bosna i Hercegovina je potpisnica 39 sporazuma o unapređenju i zaštiti investicija kao i drugih međunarodnih akata koji daju sigurnost za uložena sredstva. Domaće zakonodavstvo takođe garantuje sigurnost uloženih sredstava. Svaki vid kršenja ili nepoštovanja potpisanih akata može dovesti do pokretanja postupka zaštite interesa investitora kod domaćih sudova ili u okviru međunarodne arbitraže. Prema informacijama kojima mi raspolažemo za sada nemamo ni jednu takvu konačnu presudu - kaže za kraj Grujić.

T.B.