Proizvodnja namještaja koja seže do 1927. - Konjičko drvorezbarstvo na listi nematerijalne baštine UNESCO-a?

(Foto: Rukotvorine.com)

Porodica Nikšić je u Konjicu još u 19. stoljeću počela razvijati staru tehniku drvorezbarstva koja je potekla iz okolice tog bosanskohercegovačkog grada na Neretvi.

Danas "Rukotvorine" pripadaju jedinstvenoj kategoriji evropskih porodičnih firmi, koje kroz generacije kvalitetom i inovativnošću proizvoda postaju simboli jednog grada i njegove tradicije.

Na temelju te zaostavštine "Rukotvorine" od 1927. godine proizvode namještaj koji zbog svoje kvalitete postaje porodično naslijeđe.

- Naš dedo, Adem Nikšić, je razvio ovaj potpuno novi stil namještaja, koji je postao poznat kao "bosansko-konjički stil". Komadi namještaja našeg dede su našli svoje mjesto u rezidencijama i uredima austrougarskih vladara i vilama elita u južnoj i srednjoj Evropi - kazao je direktor firme "Rukotvorine" Adem Nikšić.

Nekoliko komada njihovog namještaja je pod zaštitom države kao dio bosanskohercegovačke nacionalne kulturne baštine.

- Naši proizvodi i tehnika drvorezbarstva, koji su se usavršavali kroz četiri generacije drvorezbara, objavljeni su u publikaciji UNESCO-a o rijetkim zanatima u BiH. Sada su u toku napori da se konjička tehnika drvorezbarstva uvrsti na listu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a - objasnio je Nikšić.

Porodična predanost kvaliteti i jedinstvenosti pomogla je "Rukotvorinama" da prežive eru socijalizma.

- Sada, s tragičnim događajima 90-ih godina iza nas, "Rukotvorine" opet doživljavaju renesansu ove porodične tradicije. Naši novi proizvodi s tradicionalnim dizajnom i reprodukcije naših starih proizvoda su opet u velikoj potražnji u Bosni i Hercegovini i na međunarodnom tržištu, traženi su od poklonika jedinstvenog i autentičnog umjetničkog rada, evropskog drveta vrhunske kvalitete, kao i beskompromisnih etičkih i okolišnih standarda koje smo postavili - naglasio je.

Filozofiju ugrađenu u njihove moderno dizajnirane proizvode zovu "manulution".

- U "Rukotvorinama" njegujemo i raznolikost i jedinstvenost. Visoko cijenimo ručni rad i zanatstvo. Strastveni smo zaljubljenici u autentični dizajn - kaže Nikšić uz opasku da je takvu konceptualnu kombinaciju u današnjem globaliziranom svijetu teško naći.

Naglašava da su proizvodi i mjesta sve više homogenizirani te da u svijetu modernih tehnologija preostaje malo prostora za stručne zanatlije.

- Dizajnerske ideje su jedinstvene i posebne tek onda kad napuste bilježnicu dizajnera. Mi se bunimo protiv ove paradigme i pokrećemo revoluciju, revoluciju vještog manualnog rada, "manulutio" - pojašnjava Nikšić.

Radeći s nekim od najtalentiranijih profesionalnih dizajnera balkanske regije, koji inspiraciju nalaze u bh. tradicionalnom dizajnu, razvila se i nova linija karakterističnog i autentičnog dizajnerskog namještaja.

- Mi koristimo lokalne vrste drveta (orah, trešnja, javor, brijest, jasen, hrast) i koristimo savremenu tehnologiju da bismo ih obradili. Nakon toga, izuzetno vješte zanatlije primjenjuju naše tradicionalne ručne tehnike rezbarenja na moderno dizajniranom namještaju i inovativnim motivima. Svaki komad dovršavamo ručno u prirodnim i ekološki prihvatljivim finalnim premazima. Svi proizvodi se izrađuju u ograničenim količinama, a dva proizvoda nikada ne mogu biti identična - kazao je Nikšić.

Proizvodima iz Konjica je tradicija uklopljena u modernost. Spojem dizajna, tehnologije i tradicionalnog zanatstva, "manulution" postaje realnost.

Proizvodi "Rukotvorina" su do sada osvojili mnogo prestižnih nagrada, a Nikšić je izdvojio nagrade na sajmu IMM Cologne 2011 na kojem je firma "Rukotvorine" u saradnji s bh. dizajnerom Salihom Teskeredžićem osvojila nagradu "Interior Innovation Award - Winner 2011" za stol "daisy" te nagradu za dizajnerski stol "umbra" koji je nastao u saradnji bh. dizajnerice Jasne Mujkić s firmom "Rukotvorine", a nagrađen je prestižnom nagradom "Interior Innovation Award 2012 - Winner" Međunarodnog sajma namještaja u Kelnu - IMM Cologne i Njemačkog savjeta za dizajn.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa portala www.indikator.ba od 24. avgusta 2013.)