Obavljeno istraživanje među dekanima i profesorima u BiH o percepciji korupcije na fakultetima

Kakva je percepcija nastavnog osoblja i dekana o fenomenu korupcije u visokom obrazovanju? Većina (80%) anketiranih smatra kako korupcija nije prisutna na fakultetima na kojim su zaposleni. Nešto više od jedne četvrtine anketiranih (26%) je imalo priliku čuti za slučajeve korupcije na fakultetima na kojima su zaposleni.

Većina anketiranih (80%) bi se usudila lično prijaviti korupciju kada bi pouzdano znali da postoji, a više od 60% anketiranog nastavnog osoblja (nisu ubrojani odgovori dekana) bi prijavilo korupciju i ako bi se plašili ili pouzdano znali da će zbog toga biti žrtva neke vrste odmazde – smanjenja plate, šikaniranja, mobinga, čak i otkaza. Ovaj podatak postaje djelimično upitan, jer oko petina anketiranih navodi kako su bili u situaciji da znaju za koruptivne radnje ali ih nisu prijavili (zbog straha, nisu željeli, ukoliko to drugi ne rade ne žele ni oni i sl.).

Određeni dio anketiranog osoblja fakulteta (9%) imao je priliku susresti se lično sa koruptivnim radnjama, tj. da im neko od studenata ponudi mito. Mišljenja dekana o tome ko potiče korupciju su podijeljena, ali većina navodi kako su to profesori/docenti. Više od polovine anketiranih dekana (53%) smatra kako korupcija mnogo utiče na kvalitet visokog obrazovanja.

Animiranje uposlenika fakulteta da anonimno prijavljuju korupciju prisutno je na više od 60% fakulteta koji su učestvovali u ovom istraživanju, ali ne postoje precizne smjernice ili osobe/institucije kojima se osoba koja želi prijaviti korupciju može javiti.

Zakonske mjere usmjerene na borbu protiv korupcije smatraju se neadkevatnim (76%), a da je korupciju moguće iskorijeniti smatra većina dekana fakulteta koji su učestvovali u istraživanju (77,3%). Za potrebe ovog istraživanja kreirane su dvije vrste upitnika o percepciji korupcije u visokom obrazovanju: upitnik namijenjen dekanima i upitnik namijenjen nastavnom osoblju.

Stav dekana ne razlikuje se u velikoj mjeri od stava drugog nastavnog osoblja. Čini se da i jedni i drugi smatraju kako korupcija ne postoji na fakultetu koji oni vode ili su uposleni u toj ustanovi. Naime, ukupno 5 anketiranih dekana (20,8%) smatra kako korupcija postoji na fakultetu koji oni "vode", a ukupno 19 dekana (79,2%) smatra kako korupcija ne postoji na univerzitetu koji oni "vode".

Također, 20 anketiranih uposlenika univerziteta iz cijele BiH (20,2%) smatra kako korupcija postoji na fakultetu na kojem su zaposleni, a ukupno 79 osoba (79,8%) smatra kako korupcija ne postoji na fakultetu na kojem su zaposleni. Dvije osobe nisu odgovorile na ovo pitanje.

Ukupno 26 osoba (26%) navode kako jesu, a 74 osobe (74%) kako nisu čuli za slučajeve korucpije na fakultetu na kojem su zaposleni.

Stavovi i saznanja nastavnog osoblja o korupciju na fakultetu/fakultetima

Percepcija o postojanju korupcije i praktični slučajevi za koje su čuli neznatno se razlikuje. Postavlja se pitanje kako to da su ispitanici u 26% slučajeva odgovorili kako su čuli za praktične slučajeve korupcije, ali se njihova percepcija o istom fenomenu razlikuje. Možemo pretpostaviti kako je određeni broj ispitanika dao društveno poželjne odgovore ili je termin "percepcija korupcije" na različit (subjektivan) način shvaćen od strane svakog od ispitanika.

Iako rezultati ovog istraživanja, tj. percepcija anketiranih upućuju na nizak nivo postojanja korupcije na fakultetima, iznenađuje činjenica kako je dio anketiranog nastavnog osoblja siguran u činjenicu da bi prijavili korupciju u slučaju da znaju za neku takvu situaciju. Ukupno 76 osoba (80%) navodi kako bi lično prijavili korupciju ukoliko bi znali da pouzdano postoji, a ukupno 19 osoba (20%) navodi kako ne bi čak iako bi pouzdano znali da postoji.

Ukupno 61 anketirana osoba (64,2%) navodi da bi prijavila korupciju i u slučaju da joj prijeti smanjenje plaće, šikaniranja, različite vrste mobbinga pa čak i otkaza, a ukupno 34 osobe (35,8%) navode da takvo nešto ne bi uradile ukoliko bi im prijetila bila koja od navedenih situacija.

Ukupno 19 osoba (19%) priznaje kako su bili u situaciju da znaju za koruptivne radnje, ali ih nisu prijavili, a 81 osoba (81%) navodi kako nisu nikada bili u ovakvoj situaciji. Iako značajno veliki broj anketiranih navodi kako bi prijavili korupciju ukoliko bi postojale negativne posljedice po njih i radno mjesto ipak bilježimo da postoji jedna petina (1/5) ispitanika koji su imali priliku prijaviti korupciju, ali to nisu uradili.

Kao glavne razloge za svoje postupke anketirani navode: strah od posljedica (3 osobe), nemogućnost dokazivanja navoda (7 osoba), nepostojanje institucije kojoj bi to prijavili (5 osoba), nepostojanje interesovanja za prijavljivanje drugih ljudi (2 osobe), niko drugi to ne radi pa ne želim ni ja (1 osoba), a jedna osoba nije navela specifične razloge.

Lična iskustva sa koruptivnim radnjama

Ukupno 9 osoba (9 %) navodi kako su imali lično iskustvo sa korupcijom u svom radu dok 91 osoba (91%) navodi kako do sada nisu imali priliku susresti se sa situacijama koje uključuju bilo koji oblik korupcije.

Prema svim podacima istraživanja kao i podacima o ličnom iskustvu anketiranih u situacijama korucpije, možemo pretpostaviti kako su u istraživanju većinom dobrovoljno sudjelovale osobe koje smatraju kako korupcija nije prisutna na fakultetu na kojem su zaposleni kao i to da su rijetki imali priliku naći se u situaciji koja je podrazumijevala bilo kakav pokušavaj davanja/primanja mita (materijalnog ili nematerijelnog).

Prema odgovorima anketiranih najčešći oblici pokušaja davanja mita bili su novac (6 slučajeva), poklon (2 slučaja) i protuusluga (1 slučaj)

Uticaj korupcije na kvalitet visokog obrazovanja

Razmišljanja uposlenika (nastavnog osoblja) fakulteta o uticaju korupcije na kvalitet visokog obrazovanja podijeljena su.

Najveći dio anketiranih (53%) smatra kako korupcija mnogo utiče, da korupcije donekle utiče na kvalitet obrazovanja smatra ukupno 25% anketiranih, potpuni uticaj korupcije na kvalitet obrazovanja vidi ukupno 15% anketiranih, dok 4% anketiranih smatra kako korupcija niti utiče niti ne utiče na kvalitetno visoko obrazovanje, a tek 3% anketiranih smatra da korupcija nikako ne utiče na obrazovanje.

Radne kolege i koruptivna iskustva

Ukupno 20 osoba (20,2%) navodi kako znaju da su neke od njihovih kolega bile u situaciji da znaju za korupciju ali nisu ništa prijavili, a ukupno 79 osoba (79,8%) smatra kako im nisu poznate takve situacije. Međutim, ukupno 9 osoba (9%) poznaje situacije u kojim su njihove kolege bile u slučaju odmazde, a 79 osoba (79,8%) navodi kako ne znaju za takve slučajeve.

Animiranje uposlenika da prijave korupciju

Ukupno 51 osoba (52,6%) smatra kako fakultet dovoljno animira uposlenike da prijave svaki oblik korupcije, a 46 osoba (47,4 %) navodi kako fakultet nedovoljno animira uposlenike da prijavlju korupciju.

Dekani i nastavno osoblje o antikorupcijskim zakonskim mjerama

Da su dosadašnje antikoruptivne radnje i procesi adekvatne smatra 21 osoba (21%), a da su nedovoljne smatra 79 osoba (79%).

Dakle, značajan broj anketiranih smatra kako je trenutna borba protiv korupcije na fakultetima nedovoljna.

Zakonske mjere koje istovremeno smanjuju postotak korupcije na fakultetima i štite osobe koje prijavljuju korupciju nužan se preduvjet kvalitetne i efikasne brobe protiv korupcije. Da su trenutne zakonske mjere adekvatne smatra 29 osoba (24%), a ove zakonske mjere neadekvatnim i nedovoljnim smatra 91 osoba (76%).

Nastavno osblje i sankcioniranje koruptivnih radnji

Pretpostavimo da su dekani osobe koje bi na najbolji mogući način mogle imati podatak o tome da li postoje ili su postojali slučajevi sancioniranja nastavnog osoblja zbog korupcije.

Ukupno 3 dekana (12,5% anketiranih) navela su kako su im poznati slučajev sankcioniranja zbog postojanja i dokazivanja koruptivnih radnji. U sva tri slučaja osoblje fakulteta "isključeno je iz nastavnog procesa"/"otpušteno".

Zaprimanje anonimnih prijava u vezi sa koruptivnim radnjama

Ukupno je 7 dekana (29,2%) zaprimilo anonimne prijave slučajeva korupcije, a 17 dekana (70,8%) nikada nije zaprimilo takve vrste anonimnih prijava. Dekani izvještavaju o više slučajeva korupcije koje su zaprimili, a ukupno se radi o 10 slučajeva koje je 7 dekana zaprimilio.

Međutim, vrlo je zanimljiv podatak kako su svi dekani (24 dekana) naveli da niko od osoblja koje je bilo umješano ili je direktno primilio mito nije sudski procesuiran.

Dekani o animiranju uposlenika fakulteta da prijave korupciju

Ukupno 66,7% anketiranih dekana smatra kako animiraju uposlenike da prijave korupciju, a 33,3% tvrdi da ne animiraju zaposlenike da prijavljuju korupciju.

Anketirani dekani smatraju kako korupciju najviše potiču profesori/docenti (35,3% odgovora), a kako su glavni uzročnici korupcije nepoznati smatra ukupno 23,5% anketiranih.

Ostalo osoblje fakulteta identificirano je kao uzročnik korupcije u 17,6% odgovora dekana, a kao glavni studenti su kao glavni "krivci" za postojanje korupcije navedeni u 11,8% odgovora dekana. Stručni saradnici i administrativno osoblje uzročnici su korupcije u 11,8% odgovora anketiranih dekana.

Prijavljivanje korupcije i moguće posljedice – iskustva dekana

Prijaviti korupciju nije jednostavan postupak, jer se osoba koja prijavljuje korupciju zbog društveno političkog ambijenta vrlo brzo nađe u situaciji da može očekivati neke negativne posljedice.

Prema podacima prikupljenim u ovom istraživanju, iskustva dekana govore da niko od anketiranih dekana ne poznaje slučajeve u kojima je neko od nastavnog osoblja doživio bilo koji oblik odmazde/negativnih posledica. Dakle, 100% anketiranih dekana sa ukupno 24 fakulteta nije upoznato sa takvim slučajevima.

Da li je moguće iskorijeniti korupciju?

Svaki negativan društveni fenomen traži adekvatnu reakciju kako bi bio iskorijenjen ili barem neutraliziran. Dekani 24 fakulteta smatraju kako je korupciju moguće iskorijeniti (77,3% odgovora), a manji dio anketiranih (22,7%) smatra kako korupciju nije moguće iskorijeniti.

Anketirani dekani naveli su različite načine na koje je, prema njihovom mišljenju, moguće iskorijeniti korupciju. Svi anketirani dekani slažu da bi "izraženije sankcije" za osobe koje sudjeluju u koruptivnim radnjama mogle značiti da je korupciju moguće iskorijeniti. Zanimljivo je da 41,7% dekana nije predložilo niti jedan konkretan prijedlog na koji način je moguće iskorijeniti korupciju.

Zaključak

Rezultati ovog istraživanja o percepciji korupcije u obrazovanju pokazuju kako je stav 80% anketiranih dekana i uposlenika fakulteta iz FBiH i RS-a većim dijelom usmjeren ka tome da korupcija ne postoji u visokom obrazovanju. Rijetki anketirani imali su priliku lično biti u situaciji da im neko ponudi mito tj. da sudjeluju u korupciji. Ovakav podatak je začuđujući, jer je prema ranijim istraživanjima za očekivati da ovo bude jedan od najznačajnijih društvenih problema u Bosni i Hercegovini, poslije nezaposlenosti, siromaštva i niskih plaća. Po mišljenju anketiranih dekana i nastavnog osoblja, zakonske mjere usmjerene na borbu protiv korupcije nisu adekvatne izahtjevaju promjene.

Iako većina nastavnog osoblja na fakultetu nije čula za slučajeve korupcije (74%), većina smatra kako bi prijavili takve slučajeve da znaju za njih (76%).

Korupciju ne bi prijavila petina anketiranih osoba, a prijavilo bi 64,2% anketiranih i kada bi znali da postoji mogućnost za negativne posljedice/odmazdu u vidu smanjenja plaće, mobbinga, šikaniranja ili otkaza.

Stroge kaznene mjere bile bi najefikasnije za spriječavanje korupcije, smatraju dekani i nastavno osoblje fakulteta. Također, većina anketiranih smatra da je korupciju moguće iskorijeniti, ali ne daju konkretne prijedloge za takve mjere.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajta UG "Infohouse" od 3. jula 2013.)