Sportski klubovi u BiH na rubu gašenja

Brojni sportski klubovi u BiH nalaze se pred gašenjem zbog dugogodišnjih dugovanja prema poreskim organima. Samo u Federaciji BiH ukupni dugovi sportskih klubova dostigli su cifru veću od 30 mil KM. Sportski radnici ističu da država mora nešto poduzeti kako bi se zastavilo propadanje ovih klubova, kao i početi ulagati u sport koji je u ovoj zemlji dosegnuo dno.

Nogometni klubovi "Čelik", "Željezničar", "Sarajevo", "Zrinjski", Košarkaški klub "Bosna", Rukometni klub "Izviđač", samo su neka od imena sportskih klubova koji su se našli u vrhu liste poreskih dužnika, koju je u početkom ove godine objavila Poreska uprava Federacije BiH.

Višemilijunska dugovanja neke klubove u BiH dovela su do gašenja, poput Košarkaškog kluba "Sloboda Dita" iz Tuzle. Vedran Lakić, predsjednik Sportskog saveza općine Tuzla kaže da je mnogo razloga koji su doveli do gašenja "Dite".

- Smatram da uprave koje su vodile klubove u to vrijeme nisu radile posao onako kako bi trebalo da se radi. Nisam u prilici da mogu tačno reći o čemu se radi, ali, dok su dugovi bili napravljeni u vrijeme takvih uprava, smatram da je njihova odgovornost za dugove, pogotovo što znam da ima primjera klubova u Bosni i Hercegovini koji sve svoje obaveze izmiruju na vrijeme i stižu da posao urade - kaže Lakić.

Sa poreskim dugovanjima danas se muče veliki nogometni klubovi poput "Željezničara" i "Sarajeva". Rukovodstva ovih klubova naglašavaju kako su dugovanja napravili bivši menadžmenti, za što nikada nitko nije odgovarao.

- Jedan aspekt je sigurno taj da država, odnosno nivoi vlasti širom Bosne i Hercegovine ne izdvajaju dovoljno sredstava za sport i tu dolazimo do jednog problema na prihodovnoj strani svakog od klubova. S druge strane, sigurno da ima velikih problema kada je u pitanju loš menadžment, loše upravljanje i neodgovorno upravljanje sportskim kolektivima, tako da vjerujem da je uzrok tih problema 50:50 između ova dva razloga - ocjenjuje Dino Selimović, direktor Nogometnog kluba "Sarajevo".

Dublji problem

Džemaludin Muharemović, direktor Nogometnog kluba "Željezničar" kaže:

- Mi, poslujemo kao udruženje građana, s jedne strane, a s druge strane potpadamo pod sve one zakonske regulative koje postoje u državi. Nepostojanje konkretnih stvari vezano za zakon o sportu, podzakonski akti koji mogu da riješe i ulaganja u sport i ono što sport donosi, to je široka baza stvari koje svaka na svoj način doprinose da klubovi budu u takvim problemima.

U Republici Srpskoj u najtežoj situaciji je Nogometni klub "Borac" sa iznosom duga od preko pola milijuna KM, dok ostali klubovi duguju nešto manje iznose. Prvi čovjek Nogometnog kluba "Slavija" i član Komiteta za normalizaciju Nogometnog saveza BiH Dragan Kulina kaže da bi najbolje rješenje bilo stornirati pomenuta dugovanja.

- Moj je neki stav da bi država trebala naći načina da dovede ove vrhunske kolektive na "nulu", da ih sutra neko može kupiti. Sa tolikom hipotekom nemoguće je da će iko doći da uloži u bilo koji sportski kolektiv, a u Bosni i Hercegovini ima dosta sportskih brendova, ne samo u fudbalu već i u ostalim sportovima - ističe Kulina.

Ovih dana u Parlamentu Federacije BiH inicirana je procedura da se što prije donesu izmjene Zakona o visini zateznih kamata. Na taj način bi se sportskim klubovima odbio iznos zateznih kamata, što kod većine klubova iznosi 60% duga.

- Problem je puno dublji, ali je činjenica da se nikad niko nije bavio sportom i sportskim kolektivima u Federaciji BiH. Mi danas imamo ugašen Košarkaški klub "Sloboda", "Bosna" je pred gašenjem, KK "Željezničar" također ugašen... Pitanje je šta će se iduće desiti. Vidimo gdje se nalazi Fudbalski klub "Sloboda", idući na redu je vjerovatno "Čelik", pa "Sarajevo", pa "Željezničar", "Velež", "Zrinjski". Pitanje je šta hoćemo da uradimo - rekao je predlagač inicijative zastupnik Mirza Ustamujić.

Bosna i Hercegovina od svog osamostaljenja nije ostvarila neki zapaženiji uspjeh na međunarodnim sportskim natjecanjima. Nije ni čudo, jer u ovoj zemlji nema značajnije strategije koja bi doprinijela razvoju sporta, a samim tim nema ulaganja, što je ovu granu dovelo na samo dno.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajta Radija Slobodna Evropa od 28. juna 2013.)