Slijede bolja vremena za tekstilnu industriju u BiH - Višedecenijsko iskustvo i radna snaga glavni aduti

Sve rijeke teku od izvora prema ušću, samo Sana teče prema vama. Sana - Bosanski Novi. Malo je onih u BiH koji se ne sjećaju ove reklamne poruke tvornice trikotaže i konfekcije "Sana" koja je predstavljala okosnicu razvoja tadašnjeg Bosanskog Novog (danas Novi Grad) i gdje je bilo zaposleno nekoliko tisuća ljudi, uglavnom žena.

Danas taj gigant više ne radi, a ogroman kompleks u centru grada stoji napušten. Prije rata tekstilna industrija zapošljavala je tisuće ljudi u BiH i iako je bila manje razvijena u odnosu na druge industrije njen udio u bruto društvenom proizvodu bio je značajan.

Duljko Hasić iz Vanjskotrgovinske komore BiH kaže da je rat uništio proizvodnju, ali da je pred BiH nova šansa s obzirom da se proizvodnja iz Azije sve više vraća u Evropu.

- Imamo tradiciju i kvalificiranu radnu snagu da možemo ponovo aktivirati kapacitete iz ove oblasti. To bi predstavljalo nove mogućnosti zapošljavanja pogotovo ženske radne snage.

Povratak stranih partnera

Glavna središta tekstilne industrije u BiH bili su Visoko, Travnik, Mostar i Sarajevo, a danas su neke od tih firmi ili potpuno ugašene ili su reorganizirane u manje kako bi odgovorile tržištu. Svijetli primjer u oblasti tekstilne industrije svakako je firma "Sconto-prom" iz Prijedora, a njen direktor i vlasnik Elizabeta Josipović i uprkos velikom uspjehu nije zadovoljna stanjem u ovoj grani u BiH.

- Tekstilna industrija je "kaput". Nekada je u BiH svaki grad imao bar dvije tvornice tekstilne industrije (...) mi nismo ništa drugo radili, bili smo drvoprerađivači i radili u tekstilnoj industriji. Danas je nešto drugo, danas se po tekstil ide u Indiju i Kinu.

"Sconto-prom" sve svoje proizvode izvozi i to je možda jedini razlog zbog čega postiže dobre rezultate. Činjenica je da je BiH u prethodnim godinama izgubila kapacitet u tekstilnoj industriji što je za posljedicu imalo pojačan uvoz repromaterijala i odrađivanje glavnine posla u tzv. lon-poslovima. To u praksi znači da je BiH prodavala samo radnu snagu, a da je sav repromaterijal stizao izvan BiH.

Predsjednik Udruženja tekstila, obuće i kože u BiH Amir Međić smatra da BiH ima šansu jer strane firme dolaze i u BiH.

- Znači, ako se oni vraćaju ovamo, a oni su praktično kupci, oni su pokretači, to je naša šansa. E sada, je li dovoljno da se radi lon. Lon je dobar u dobrim firmama. Oni profitiraju. Oni koji nemaju dobrog kupca oni imaju žestok problem.

Potencijal koji nikada nije iskorišten

Naša šansa, kaže Međić, leži u činjenici da je BiH imala možda najkvalitetniji tekstil, a u tekstilnoj industriji u BiH danas je oko 20.000 zaposlenih. Od tih 20.000, 1.200 radi u firmama koje su nastale iz nekadašnjeg "Borca" iz Travnika.

- Te nove firme nalaze se u istom prostoru, rade na istim strojevima, isti su kupci i rade odličan posao. Tržnog čovjeka kada se prilagodi onda tu ima rezultata - kaže Međić.

Osim ovoga, "Kula" iz Gradačca trenutno zapošljava više od 800 radnika ali tu su i giganti poput trebinjskog "Novoteksa" koji ima ogromna dugovanja i koji je na koljenima.

Urednik ekonomskog portala "Capital", Siniša Vukelić kaže da je tekstilna industrija u BiH danas u nezavidnom položaju.

- Iako je roba iz Kine dosta jeftinija, ovdje postoji potencijal koji nikada nije iskorišten u dovoljnoj mjeri, a to je blizina europskog tržišta. Odgovaramo naručiteljima zbog geografskog položaja, a imamo i strojeve, volju, radnu snagu...

Nova šansa

Da odgovaramo naručiteljima iz Europe govori i nedavno otvaranje pogona u nekadašnjoj "Bilećanki" gdje je posao dobilo 200 radnika, a planirano je zapošljavanje još 2.000. Tehnolog u Bilećanki Milun Pavlović kaže da proizvode žensku konfekciju, bluze, haljine, suknje.

- Radimo za ino-kupca, poznatu njemačku firmu "Steilmann". Osigurani su kapaciteti do kraja godine."

Ovo je prvi korak u razvoju tekstilne industrije jer je Vlada RS formirala preduzeće "Nikola Tesla" u okviru kojeg planira otvoriti tvrtke u Ljubinju, Trebinju, Berkovićima i Nevesinju. Ono što je bitno, kaže Međić, da firme iz BiH mogu ponovo vratiti staru reputaciju što govori i dolazak stranih firmi.

- I zadovoljavamo sve jer oni ne bi dolazili ovdje da ne dobivaju ono što traže. Jer kad dođe on traži kvalitetu, količinu i rokove.

BiH trenutno najviše proizvoda iz oblasti tekstilne industrije izvozi u Hrvatsku, Srbiju, Španjolsku, Italiju, Njemačku i Austriju, a više od 90% njih su lon-poslovi. Ukoliko BiH želi pravu tržišnu utakmicu kada je riječ o tekstilnoj industriji, stručnjaci kažu da je potrebno osigurati kompletan proces proizvodnje, a ne samo radnu snagu.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajta RTV USK od 27. juna 2013.)