Uspješna privatizacija Industrijske pekare u Trebinju - Stečajna priča sa srećnim epilogom
Utorak, 04.06.2013.
10:20
(Vlasnik Mišo Aćimović sa radnicima)
Kad je stečaj zakucao na vrata INPEK-a, oni skloniji lamentiranju nad našim tranzicijskim nevoljama pomislili su da će, nakon decenija rada, i peći nekadašnje "državne" pekare, poput dimnjaka većeg dijela naše predratne privrede, zauvijek prestati da ispuštaju dim.
Nakon 18 mjeseci stečajnog sravnjavanja dugova pred Okružnim privrednim sudom u Trebinju i isto toliko duge radničke agonije u čekanju i strahovanju za svoja radna mjesta – najvećem predratnom proizvođaču hljeba i peciva u regiji ipak se ukazala šansa. Za 460.000 KM pekaru u stečaju kupio je preduzetnik Mišo Aćimović, vlasnik firme "Leoplastik", obećavši tada da će učiniti sve da vrati zadovoljstvo na lica - i zabrinutih radnika i kupaca INPEK-ovog peciva. Uslijedio je još jedan milion investicija – u generalni remont i modernizaciju opreme, te izgradnju novog i savremenog proizvodnog objekta u Industrijskoj zoni Volujac, gdje su peći INPEK-a, sada u posve novom ruhu i ambijentu, opet proradile.
Na svečanosti otvaranja novog objekta Industrije pekare, Mišo Aćimović je rekao da je sva obećanja iz decembra prošle godine, kad je kupio ovu firmu u stečaju, do kraja ispunio - spriječio likvidaciju, pokrenuo i modernizovao proizvodnju, radnike vratio na radna mjesta.
- Mislim da sam ostvario i 200% od onoga što sam planirao da uradim. Najveća satisfakcija mi je taj odjek u gradu, dobre reakcije mojih sugrađana i svih onih koji su me poznavali, a koji su vjerovali da ih neću iznevjeriti i da ću napraviti nešto što je zaista od značaja za naš grad. Sa biroa sam povukao 12 radnika, koliko je u pekari i radilo prije otvaranja stečaja. Ostala radna mjesta su u pripremi, a u opciji je da ovdje bude angažovano oko 20 radnika. Ono što sam obećao upotpunosti ću i da ispunim- kaže Aćimović.
Pokretanje proizvodnje prva je i najteža bitka, ali nije i jedina. Slijedi ona - za tržište, koja će biti jednako važna i od čijeg će ishoda, kako to u svakom poslu biva, zavisiti uspjeh i ove prve. Povratak na izgubljeno, najveći je naredni izazov Industrijske pekare, kaže Aćimović.
- Tržište je, na žalost, bilo skoro upotpunosti uništeno. Taj proces rehabilitacije težak je u svakom poslu. Treba povratiti staro povjerenje i evo, čini mi se, da se to već dešava. Istina - ne željenom brzinom, ali se poboljšanja u tom smislu osjećaju svaki dan. Proizvodnja je trenutno na nivou od 3.000 vekni dnevno, ali da bi pekara bila samoodrživa, potrebno je - možda još toliko- pojašnjava Aćimović.
A glavni tržišni adut INPEK-a upravo je potencijal novog proizvodnog pogona, o kojem tehnolog Ljubiša Tripković, zadužen za tehnološko-tehničku podršku remonta, kaže da zadovoljava najviše standarde u proizvodnji hljeba i peciva.
- Stari pogon bio je prava ruina, a novi objekat namjenski je izgrađen prema savremenim standardima u ovoj djelatnosti. Uz preseljenje, urađen je kompletan remont svih mašina. Objekat i mašine sada imaju veliki potencijal i mogu dosta da ponude tržištu - visok nivo i kvaliteta, i produktivnosti. Ovdje može da se radi nekih 10.000 do 12.000 hljebova dnevno, uz skoro neograničenu količinu ostalog peciva- kaže Tripković.
Predsjednik Skupštine grada Trebinja Slobodan Prtilo istakao je da je intimno bio veoma obradovan viješću da je Mišo Aćimović kupio "Inpek" u stečaju, jer je Aćimović, kako je rekao, poznat kao jedan od rijetkih preduzetnika danas, koji se sa tolikim osjećajem časti, uvijek i do kraja drži svakog datog obećanja. Ponovno pokretanje proizvodnje u Industrijskoj pekari iz više razloga je značajno za Trebinje, smatra prvi čovjek Skupštine grada.
- To znači da će građani dobiti kvalitetan hljeb. Smatram da će taj kvalitet biti podsticaj za bolje i više i drugima koji se bave ovom djelatnošću, zbog čega će građani biti još zadovoljniji onim što će im biti ponuđeno. A razlog više za radost je i to što su radnici Industrijske pekare ponovo na svojim radnim mjestima- rekao je Prtilo.
(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajta lista "Glas Trebinja" od 31. maja 2013.)

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora