Visoko - Nekadašnji trgovački grad okreće se turizmu
Ponedjeljak, 20.05.2013.
11:24
(Visoko)
Visoko je do 1992. godine bilo privredni i trgovački grad. Danas se ovaj grad okreće turističkim sadržajima.
Posljednjih godina Visoko je interesantno turistima kao mjesto na kojem se razvija hipoteza o postojanju prvih evropskih piramida.
- Osim piramida, turisti u Visokom obilaze i lokalitet Mila i Starog grada te planinare po okolnim brdima - kazala je Feni Mersiha Čabaravdić iz Turističko informativnog ureda Općine Visoko.
Ona kaže da su turisti uglavnom "jednodnevni" i da su im najinteresantniji tuneli na lokalitetu Ravne koji svakodnevno privlače sve veći broj turista.
- Što se tiče ekonomske koristi koju općina ostvaruje od turizma ona još nije tolika da bi se mjerilo nekim velikim ciframa, ali svaki korak je bolji od stagnacije - kazala je Čabaravdić.
Naglašava i značajan angažman Turističke zajednice Zeničko-dobojskog kantona putem promocije i ulaganja u turističku infrastrukturu.
- Putem brojnih kataloških publikacija na turističkim i privrednim sajmovima prezentira se Visoko. Turistička ponuda se također prezentira i putem turističkih info centara Turističke zajednice ZDK-a u općinama Visoko, Tešanj, Zavidovići i Zenica - kazala je Čabaravdić.
Visoko je grad i središte istoimene općine u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko-dobojskom kantonu.
Visoko je povijesna prijestolnica bosanskih kraljeva koji je imao jaku dubrovačku koloniju i carinu, što potvrđuje povelja kralja Tvrtka I Kotromanića iz 1355. godine koja je izdata u Visokom. Najvažnija mjesta vezana za taj period su stari grad Visoki, njegovo podgrađe i trgovačko središte Podvisoki, Mile kao krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva, te Moštre koje su bilo povremeno stolno mjesto kraljeva. Osnivačem modernog Visokog se smatra Ajas-beg. Po popisu iz 1991. godine u općini Visoko je živjelo 46.160 stanovnika, od toga u gradu Visokom živjelo je 13.663 stanovnika.
(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa portala www.indikator.ba od 20. maja 2013. godine)

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora