Najstarija kuća porodičnog stanovanja u Banjaluci - Šeranića kuća, sa izvorom tople vode usred objekta, vapi za obnovom

(Šeranića kuća)

U sklopu Šeranića kuće, u mahali Ilidža u Gornjem Šeheru, najstarije kuće porodičnog stanovanja u Banjaluci, proglašene nacionalnim spomenikom BiH, nalazi se i Šeranića hauz (banja).

Zanimljiva je po tome što je usred nje, kuće dakle, izvor termalne, sumporne i tople vode. Banjali su se tu, u toj kući, i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, a bogami, i za Socijalističke Federativne Republike. Preživio je termalni izvor Šeranića banja obje Juge, ali i ovaj posljednji rat. Izvire li izvire, ali nikoga da se banja, liječi.

Svjetlo iz Kuvajta?

- Šeranića banja je sagrađena 1878. godine, a napravio ju je moj djed po kojem sam dobio ime. U penziji sam, vratio bih se živjeti u Banjaluku uspijem li dobiti donaciju, desetak hiljada KM, kako bih obnovio osnovne stvari u banji, potom zaposlio dvoje-troje ljudi, masera i fizioterapeuta, koji bi tu radili. Govorim, dakle, o održivom povratku. No, ne bi se moglo reći da su donatori bili izdašni. Turski ataše u BiH me uputio na TIKU, Tursku agenciju za međunarodnu saradnju i razvoj. Jesam tražio pomoć, ali je nisam dobio, jer TIKA ne pomaže privatnike i njihove planove. Pokušao sam pomoć tražiti i od Slovenaca, no nije išlo. Sad se nadam pomoći Kuvajta- objašnjava Ahmet Šeranić, jedan od suvlasnika Šeranića banje, koji još ne gubi nadu da bi "svojom" termalnom vodom mogao liječiti oboljele od reume i drugih kostobolja.

Inače, i graditeljska cjelina - Banje u mahali Ilidža u Gornjem Šeheru, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Čine je mjesto i ostaci Ebinog hauza, Maslin hauz, banja u sastavu kuće Bisere Šeranić, tri banje sa termalnom vodom u kući Demirovića, Osmančevića banja, mjesto i ostaci banje Žbana, banja Direklija u stijeni uz obalu Vrbasa, mjesto i ostaci banje Šugavica, kao i banja Ilidža (Kraljičina Ilidža ili Trokića vrelo) uz obalu Vrbasa.

Mnoštvo zainteresovanih

Za hauz (banju) u sastavu kuće Bisere i Ahmeta Šeranića, dozvoljeni su samo radovi na restauraciji ulaza u objekat banje, kao i radovi na tehničkoj sanaciji i redovnom održavanju objekta banje, a za objekat kuće Bisere Šeranić, koji se nalazi uz banju, dozvoljeni su radovi na adaptaciji i dogradnji objekta, kao i transformaciji funkcije (nova funkcija treba biti komplementarna banjskom turizmu).

Mnoštvo je privatnika zainteresovanih za obnovu Šeranića banje, ali bi to značilo da se Ahmet ne bi mogao vratiti u Šeher. I Šeranića kuća je, rekosmo, nacionalni spomenik BiH. Sagrađena je 1580. godine, sada je u ruševnom stanju. Grad Banjaluka bi da je obnovi, ali i da gazduje njome 30 godina. Porodica Šeranić nema ništa protiv obnove ove najstarije kuće u Banjaluci, ali pristaje da Grad njome gazduje pet godina. Jer za 30 godina, ko živ, ko mrtav, misli Ahmet.

(Napomena: tekst je u poptunosti preuzet sa sajta lista "Oslobođenje" od 19. maja 2013. godine)