BiH jedina u Evropi nema jedinstvenu listu esencijalnih lijekova

U Federaciji BiH postoji 11 različitih listi esencijalnih lijekova, podatak je koji bi svakoj iole odgovornoj vlasti trebalo da bude povod za akciju, piše "Oslobođenje" a prenosi portal Tip.ba.

Kantoni su dužni prihvatiti federalnu esencijalnu listu A, tačnije spisak od 140 besplatnih lijekova, te proširiti ponuđenu listu B na kojoj se već nalazi 85 lijekova, a koji se izdaju na teret kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja. BiH je, nažalost, jedina evropska zemlja koja nema jedinstvenu listu esencijalnih lijekova i tu leži ključ problema.

Pokrivanje troškova

Lista esencijalnih lijekova Federacije obavezno ulazi u kantonalne liste, a proširenje liste nije dozvoljeno ukoliko kanton nije u mogućnosti pokriti njene troškove koji se izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno ukoliko se djelimično ne pokrivaju iz sredstava Fonda solidarnosti FBiH. Lijekove sa liste trebalo bi građanima besplatno da osigura kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja, ali i dalje se postavlja pitanje jesu li ti fondovi sposobni samostalno finansirati preporučenu listu lijekova? Stoga i vijest da je Zeničko-dobojski kanton proširio listu esencijalnih lijekova, koja ima 148 zaštićena naziva, za dodatnih 20 medikamenata, treba uzeti s rezervom. Rezultat uzimanja zdravo za gotovo spiskova besplatnih lijekova najčešće je kratak spoj između ljekara i pacijenata.

- Ljekari ispadaju najveći krivci, a radi se o nečemu sasvim drugom. Imamo ograničena sredstva za lijekove, a prekoračenje u troškovima bi trebali snositi zavod zdravstvenog osiguranja i zdravstvena ustanova u omjeru 80:20. To se u praksi ne događa, tako da pacijent smatra da mu lijek uskraćuje ljekar. Po Zakonu o pravima i obavezama pacijenata, može nas čak i tužiti za nemarno liječenje. S druge strane, esencijalne liste po kantonima pružaju lažnu sliku da te lijekove može isfinansirati država, a to je daleko od istine, jer ti lijekovi nisu dostupni za sve bolesne građane- tvrdi za "Oslobođenje" dr Omer Hadžiradončić, član Ljekarske komore FBiH.

Dostupnost lijekova pacijentima otežava i apsurdna procedura kreiranja esencijalnih listi, jer malo koji kanton je, iako je dužan da to učini, u potpunosti prilagodio svoje liste sa federalnom. Zdravstvene ustanove imaju ograničenu količinu lijekova koju smiju potrošiti za mjesec, a potrebe pacijenata su daleko veće. U praksi to izgleda ovako: živim u Olovu, ali se prijavim na sarajevsku adresu i na liječnički recept dobijem šta hoću.

Tako u ekonomski jačim kantonima, kao što je Sarajevski, građani imaju na raspolaganju veći broj medikamenata i kvalitetnije lijekove nego oni koji dolaze iz siromašnijih kantona. Gledajući esencijalne liste po kantonima, u Bosanskopodrinjskom su na listi 134 lijeka, u Hercegovačko-neretvanskom, navodno, 531 lijek je besplatan, a za 81 se mora doplatiti, u Sarajevskom kantonu 135 lijekova u 250 oblika je besplatno bez obzira na njihovu jačinu, a troškove za 56 medikamenata sa B liste, u omjeru od 25 do 100%, plaća Zavod zdravstvenog osiguranja.

Kubure s parama

- Ljekarska komora FBiH će zajedno s federalnim vlastima morati iznaći rješenje za ovaj problem. Te brojke ne odražavaju realno stanje, pogotovo za Hercegovački kanton, pa oni godinama kubure sa sredstvima za zdravstvo. U Srednjobosanskom kantonu stanje po pitanju lijekova je alarmantno, jer novi kantonalni zakon o zdravstvenoj zaštiti ni nakon tri godine nije implementiran. Naime, Vlada ovog kantona nema sredstva da isfinansira provođenje zakona- kaže Hadžiradončić.

Inače, tržišni potencijal lijekova u BiH po neto proizvođačkim cijenama procjenjuje se na oko 400 mil KM, od čega se oko 280 mil KM odnosi na tržište lijekova u FBiH, a oko 120 mil KM na RS. Ukupno tržište lijekova BiH vrijedi približno 600 mil KM. U BiH trenutno postoje i različiti načini formiranja cijena lijekova u FBiH, RS i distriktu Brčko, pa se ostavlja prostor za nejednake kriterije u donošenju cijena po entitetima, a zatim i po kantonima.