Prošlo 27 godina od katastrofe u Černobilju - Kakve su posljedice i hoće li se smanjiti broj nuklearki u svijetu?

Prije tačno 27 godina, u atomskoj elektrani Černobilj, na samom sjeveru Ukrajine, uz granicu sa Bjelorusijom, dogodila se najteža nuklearna katastrofa ikad.

Jedan od reaktora elektrane "Vladimir Ilič Lenjin" – kako se zvanično zove černobiljska nuklearka – eksplodirao je 26. aprila u 1 sat i 24 minuta posle ponoći po lokalnom vremenu.
I danas, 27 godina posle, nuklearna elektrana u Černobilju predstavlja opasnost po zdravlje ljudi, kako u neposredno radijacijom pogođenom području Ukrajine, Bjelorusije, Rusije, tako i širom sjeverne hemisfere.

Na licu mjesta stradala je 31 osoba, sa ozračene teritorije evakuisano je više od 100.000 ljudi, a radioaktivni oblak je prekrio u danima koji su uslijedili znatan dio Evrope, s nesagledivim posledicama.

Radioaktivnoj prašini su izloženi, osim teritorije bivšeg Sovjetskog Saveza, i Poljska, Bugarska, Njemačka, Švedska, Švajcarska, Belgija, Holandija, Velika Britanija, Finska, bivša Jugoslavija, Rumunija, Austrija, a radioaktivna prašina je zahvatila i istočni dio SAD. U izvjesnoj mjeri gotovo čitava sejverna hemisfera osjetila je posljedice.

Prema podacima Ministarstva zdravlja Ukrajine, pod medicinskim nadzorom, kao posljedica černobiljske katastrofe, nalazi se više od dva miliona ljudi.

Međunarodna organizacija za zaštitu prirodne sredine "Greenpeace" je saopštila da je od posljedica umrlo oko 200.000 ljudi, a da će u budućnosti u cijelom svijetu oko 270.000 slučajeva onkoloških oboljenja biti u vezi sa uticajem radijacije iz Černobilja.

Neslužbeni izvori procjenjuju da je od posljedica radijacije preminulo između 200.000 i 400.000 ljudi.

Grad Pripjat (nerijetko se naziva Černobilj) danas je "grad duh", koji povremeno posjećuju samo hrabri turisti.

Prema zvaničnoj statistici, januara 1986. u Pripjatu je je živelo 49.400 ljudi.

U posebnu zonu od 30 kilometara danas se može ući samo sa dozvolom i opremom. Na uništenom postrojenju upravo je u toku postavljanje novog zaštitnog sarkofaga, a čitav poduhvat košta oko milijardu evra i finansira ga najvećim dijelom Rusija. Očekuje se da će taj posao biti završen tokom naredne godine.

Nuklearna katastrofa u Černobilju označena je sedmim – najvišim stepenom nuklearne opasnosti, koji je zvanično vezan još samo uz nukleraku Fukušima, u Japanu, koju su 11. marta 2011. pogodili najprije zemljotres i ubrzo 14 metara visok razorni morski talas.

Japan, a uz njega i Njemačka, odrekle su se atomske energije, dok novi ekonomski džinovi, Kina i Indija, ne odustaju od namjere da dio sve većih potreba za energijom zadovolje uranijumom.

U svijetu posle katastrofe Fukušime vlada konfuzija u vezi sa daljim korišćenjem i gradnjom nuklearnih elektrana.

Japan je zatvorio svih 50 nuklearnih reaktora, Njemačka osam nuklearki, a sada je, osim velikog uzleta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, njemačka energetika u velikoj meri počela da računa i na gasne elektrane, naročito posle izgradnje druge linije Sjevernog toka i udvostručavanja priliva ruskog gasa sa ove trase.

U isto vrijeme su Rusima udvostručene inostrane porudžbine za gradnju novih nuklearki.
U svijetu, je prema podacima iz maja prošle godine, radilo 436 nuklearnih reaktora – osam manje nego rekordne 2002. godine, a građena su 63 nova reaktora.

Međunarodna agencija za atomsku energiju saopštila je da bi globalna upotreba nuklearne energije u naredne dvije decenije mogla da poraste čak za 100%.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajta RTV BN)