Za vodu iz uvoza milion maraka mjesečno - U BiH potrošači više vjeruju stranim robnim markama

U BiH je u prva dva mjeseca ove godine uvezeno 4.627 tona vode ukupne vrijednosti 2,1 mil KM, dok je izvezeno 3.002 tone čija vrijednost iznosi svega 312.000 KM, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

- U istom periodu prošle godine uvezeno je 4.213 tona vode ukupne vrijednosti 1,9 mil KM. U prva dva mjeseca prošle godine izvezeno je 2.190 tona ukupne vrijednosti 273.000 KM - rekao je načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO BiH Ratko Kovačević.

Dodao je da se voda uvozila iz Srbije, Hrvatske i Slovenije dok se uglavnom izvozila u Hrvatsku i Srbiju.

- Najveći izvoznici su "Sarajevski kiseljak", "Voda kruna" Mrkonjić Grad, "Vitinka" Kozluk, VIK Kladuša, "Planinski biser" Posušje, "Dera" Trebinje - kazao je Kovačević.

Tokom prošle godine u BiH je uvezeno 44.042 tona vode ukupne vrijednosti 20 mil KM, dok je izvezeno svega 16.233 tona ukupne vrijednosti 3 mil KM.

Direktor marketinga u preduzeću "Voda kruna" Mrkonjić Grad, Siniša Mihajlović je istakao da BiH nije potreban ni litar uvozne vode.

- Domaći proizvođači imaju dovoljno kapaciteta da zadovolje potrebe domaćeg tržišta i da ostane za izvoz. Činjenica da se domaće vode i pored nižih cijena prodaju lošije od uvoznih samo potvrđuju tezu da domaći potrošači vjeruju uvoznim brendovima i da ih kupuju i pored toga što su znatno skuplji, a jednakog su ili čak lošijeg kvaliteta - istakao je Mihajlović.

Dodao je da je prirodni potencijal koji BiH nesporno ima preduslov za uspjeh ali nije dovoljan sam po sebi da bi se ostvarili značajni izvozni rezultati, pa čak ni rezultati na domaćem tržištu.

- U BiH u kojoj potrošači daleko više vjeruju stranim robnim markama i u kojoj ne postoji nikakva strategija da se taj prirodni potencijal iskoristi, domaćim proizvođačima je izuzetno teško da se na tržištu nose sa daleko većim i snažnijim stranim kompanijama - kazao je Mihajlović.

Direktor marketinga u preduzeću "Vitinka" iz Kozluka Dragana Šipragić je istakla da uspješan izvoz podrazumijeva ozbiljnu analizu tržišta i pronalaska adekvatnog poslovnog partnera putem kojeg bi se proizvodi plasirali na izvozno tržište.

- To je najčešće za većinu domaćih proizvođača značajno finansijsko ulaganje, koje ukoliko imaju, radije ulože u domaće tržište i prošire. Izvozno poslovanje ne zavisi samo od proizvodnih potencijala već i od finansijskih mogućnosti i opredjeljenja ka ulaganju u izvoz - kazala je Šipragićeva.

"Rajska voda"

Rajska voda "heaven" koju proizvodi "Instelova" fabrika vode u Čajniču, osim što je za kratko vrijeme osvojila tržište u BiH, već se izvozi na svjetska tržišta, pa je tako nedavno isporučena na tržište Švajcarske, a uskoro bi trebalo da se nađe na ruskom i američkom.

Vlasnik fabrike Vladimir Gutić kaže da raste broj zainteresovanih kupaca za rajsku vodu.

- U Srbiji imamo firmu koja će biti distributer za njeno tržište. Uskoro krećemo i sa izvozom vode u Crnu Goru. Bio nam je cilj inostrano tržište. Potpisali smo i ugovor sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u pregovorima smo sa firmama sa ruskog tržišta, i čekamo verifikaciju iz SAD - rekao je Gutić.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa portala www.glassrpske.com)