Još uvijek nema rješenja za Buško jezero - Parlamentarci ponovo ukazaju na štetnost ugovora po BiH

Iako je još 2011. godine u državnom Parlamentu zatražena rasprava i revizija ugovora s "Hrvatskom elektroprivredom" o korištenju vode iz Buškog jezera, do danas stvari su ostale nepromijenjene.

Naime, Klub zastupnika SBB-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH te SDP-ov izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Krunoslav Vrdoljak opet su ukazali na anomalije i štetnost navedenog ugovora za općine Tomislavgrad i Livno.

- Nažalost, iz Vijeća ministara BiH nitko nije poduzeo nikakve radnje kako bi se stvari počele pomicati s mrtve točke. Naš zahtjev bio je jasan – da se državna vlast, zajedno sa lokalnom, uključi u rješavanje ovog procesa te stvari jednom zauvijek postave na svoje mjesto- rekao je Mirsad Đugum, predsjednik Kluba zastupnika SBB-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

HEP je od 1996. godine do danas zaradio stotine miliona maraka koristeći Buško jezero, najveću hidroakumulaciju u Europi, koja se nalazi na teritoriju BiH, istovremeno uplaćujući mizernu naknadu općinama Tomislavgrad i Livno, na čijem se području nalazi jezero. Posljednji dokument kojim je regulirano korištenje Buškog jezera je rješenje Ministarstva prostornog uređenja bivše HR HB iz 1996. godine, kojim se HEP-u dopušta upotreba hidroenergentskih objekata. Nakon toga, HEP ga je uknjižio kao svoje vlasništvo.

Buško jezero ima površinu 55,8 kilometara četvornih i najveća je hidroakumulacija u Europi, čiji je energetski potencijal veći za 60 megavat-sati od nuklearne elektrane "Krško".

Trenutačna naknada koju HEP plaća općinama Tomislavgrad i Livno iznosi 0,010 KM po kilovat-satu proizvedene energije. Inače, ta naknada je podignuta tek 2009. godine, a do tada se plaćalo upola manje – 0,005 KM po kilovat-satu proizvedene energije.