Sirevi iz BiH bi mogli parirati francuskim i švicarskim sirevima

Među mnoštvom proizvoda koji se u našoj zemlji mogu okititi titulom "brenda" su i sirevi, koji se ovdje već godinama na tradicionalan način proizvode, piše "Dnevni list".

Proizvođači autohtonih sorti – livanjskog, vlašićkog ili hercegovačkog sira iz mijeha – sačuvali su recepte od svojih predaka i na taj način proizvedu svoju ukusnu deliciju. Prema mišljenju Vinka Batinića, predsjednika Udruge proizvođača i prerađivača autohtonih ovčjih sireva "Pramenka", bosanskohercegovački sirevi bi mogli parirati svjetskim poznatim francuskim i švicarskim sirevima.

- Francuzi i Švicarci nemaju autohtone pasmine. Ovdje je sirovina za sireve mlijeko bogato aromatičnim tvarima, rekao je Batinić. Kako objašnjava, hercegovački sir iz mijeha s njima se ne može usporediti jer je napravljen od mlijeka autohtone pasmine ovce pramenke. Ona je konzumirala svu botaničku raznovrsnost svog ljekovitog bilja Hercegovine. Cijelo bogatstvo aromativne tvari pretvorila je u mlijeko od kojeg se proizvodi taj sir. Nemoguće je usporediti kvalitete sira s onima koji se proizvode od mlijeka krave koja se drži zatvorena 45 dana u štali i hrani se koncentratima i sirovinama, čak i životinjskog podrijetla.

- Naše sireve treba zaštititi, brendirati, lijepo ih ambalažirati, onda nikakvih problema neće biti, smatra Batinić.

Tri autohtone vrste

Udruga "Pramenka" u suradnji s Agronomskim fakultetom u Mostaru i Poljoprivrednim fakultetom u Sarajevu već duži niz godina pokušava zaštititi, odnosno standardizirati kvalitetu bh. sira. Proces traje nekih desetak godina i ide se u dobrom smjeru. Kaže kako je dosta toga već urađeno, a da je higijenske normative potrebno dignuti na jednu višu razinu, odnosno izjednačiti ih kod svih proizvođača.

(Sir iz mijeha)

- Od onog trenutka kad se kvaliteta izjednači, neće biti problem ući u proces zaštite i standardiziranja sireva, objašnjava Batinić. Također, ističe kako je potrebno brinuti i o samoj sirovini od koje se sir dobiva, odnosno izbalansirati i higijensku ispravnost mlijeka. Što se tiče brendova, napominje Batinić, oni su ukorijenjeni u ovdašnji narod i tržište, jer svaki proizvođač već unaprijed proda svoj sir. Također, istaknuo je kako higijenski normativi u kojima se naši sirevi proizvode ne odstupaju uvelike od proizvodnje negdje drugdje kao, primjerice, u Grčkoj, čiji feta sir kušaju bh. građani.

500 zaposlenika

Sugovornik "Dnevnog lista" tvrdi da je država ta koja treba zaštititi domaće proizvođače i omogućiti im lakše proizvoditi te da je oko stotinjak proizvođača u BiH koji proizvode više od tone. I još, uz svakog od njih veže se 4 ili 5 radnih mjesta, što znači da u proizvodnji sira radi oko 500 zaposlenika. Također, ovi sirevi se ne cijene koliko bi trebali, jer se isto kao i švicarski i francuski proizvode u ekološkim uvjetima.

- Brendiranje svakako treba što prije završiti, a Udruga, kako nositelj tog projekta, učinit će sve da taj proces dovede do kraja, zaključio je Batinić.