Entitetska zaduženja diktirala obim prometa - Sarajevska berza bilježi rast, a Banjalučka pad

Berzanski promet u BiH prošle godine bio je prvenstveno diktiran odlukama entitetskih vlada o emisijama dužničkih hartija od vrijednosti, što je dovelo do značajnog rasta prometa na Sarajevskoj berzi i istovremenog pada na Banjalučkoj berzi, pišu "Nezavisne novine".

Ukupan lanjski promet Sarajevske berze iznosio je 373,5 mil KM, što je za 53 % više nego godinu ranije, s tim da se čak oko 70% prometa odnosilo na primarne emisije dugoročnih obveznica i kratkoročnih trezorskih zapisa.

Na Banjalučkoj berzi ukupan promet minule godine srozan je za 39%, odnosno sa 425,5 mil KM iz 2011. godine na 260,9 mil KM, kao rezultat manjeg zaduženja Vlade RS emisijama obveznica, kao i izostanka krupnih blok poslova. Sa druge strane, redovni promet u godinu dana porastao je za oko 10%, sa 92,9 mil KM na 102,6 mil KM.

Nebojša Vuković, rukovodilac Sektora za listing, edukaciju i odnose s javnošću Banjalučke berze, kaže da su investitori tokom 2012. najviše bili zainteresovani za kupovinu obveznica RS, dok je, pak, promet akcijama smanjen za oko 40%.

- Mnogo investitora se u suštini preselilo iz akcija u obveznice zbog relativno visokih efektivnih prinosa koji su za obveznice ratne štete iznosili od 13% do 16%, a za staru deviznu štednju od 9% do 13% - istakao je Vuković.

On ocjenjuje da je rast prinosa na obveznice donekle kompenzovao godišnji pad glavnog indeksa Banjalučke berze (BIRS) za 7,9%, po čemu je na prostoru bivše Jugoslavije lošije prošao samo ključni indeks Makedonske berze (MBI-10), koji je oboren za 12,3%. Vuković, takođe, napominje da je "Telekom Srpske", koji ima najveće učešće u indeksu BIRS, lani investitorima donio dividendni prinos od 14%.

Inače, najveći prosječni rast cijena akcija na području eks-YU u 2012. godini zabilježen je na Ljubljanskoj berzi i to za 7,8%, dok je sarajevski indeks (SASX-10) evidentirao pad od 3,9%.

Ahmed Hodžić, direktor brokerske kuće "FIMA International" iz Sarajeva, kaže da je redovni promet na tržištu kapitala u FBiH ostao na skromnom nivou, ističući da nije bilo značajnijih trgovanja, izuzev dionicama "Bosnalijeka".

- Sekundarne trgovine dužničkim vrijednosnim papirima skoro da i nije bilo, jer su kupci u 90% slučajeva bile banke i manjim dijelom osiguravajuća društva, koje će papire držati do dospijeća - kazao je Hodžić.

Upitan da ocijeni aktivnost investicionih fondova u FBiH, on je rekao da su prvenstveno bili usmjereni na prodaju dionica, dok na strani kupovine skoro da nisu učestvovali.

- Investicioni fondovi, nažalost, sredstva više drže u bankama nego što investiraju na tržištu - ukazao je Hodžić.

Berzanski analitičari napominju da je prošlu godinu obilježilo i dogovoreno povezivanje trgovačkih platformi Banjalučke, Sarajevske i podgoričke Montenegro berze od kojeg se, prije svega, očekuje da učesnicima na tržištu smanji troškove trgovanja, a da tek u srednjoročnom periodu poluči rezultate u vidi povećanja prometa.

Što se tiče očekivanja u ovoj godini, Hodžić kaže da bi se tržište dionica moglo trgnuti iz letargije ukoliko bi Vlada FBiH realizovala plan Agencije za privatizaciju o prodaji 5% dionica dva telekom operatera i dvije elektroprivrede, kao i manjinskih državnih udjela u "Bosnalijeku", Fabrici duhana Sarajevo (FDS) i "Sarajevo-osiguranju".