Mostarska farma "Eko koza" najveća farma u regionu - Uzgaja se 1.200 grla koza

Prema dostupnim podacima danas u BiH ima između 30.000 i 40.000 grla koza. Na farmi "Eko-koza" u Vrapčićima kod Mostara ima oko 1.000 grla. Prije rata taj je broj u BiH bio znatno veći, zabilježeno je 475.925 grla, dok je u Hercegovini, koja je idealna za njihov uzgoj, bilo 185.925 grla koza.

Dževad Kovač, vlasnik farme "Eko-koza", se ovim poslom bavi od 2000. godine, a na svojoj farmi i mljekari u Vrapčićima upošljava deset ljudi, te ima 50 kooperanata.

Za uzgoj koza, ističe gospodin Kovač, se odlučio zbog izuzetno visokog kvaliteta kozijeg mesa, mlijeka i sira, te relativno jednostavnog uzgoja koza na području Hercegovine.

- Ja sam odlučio da iskoristim ove prirodne resurse, nabavio sam par koza i krenuo sa ovim poslom uz plan da jednog dana napravim farmu, što se i ostvarilo. Po zvaničim podacima na farmi imamo oko 1200 grla koza, i naredne godine očekujemo prirast od oko 1000 kozlića- ističe vlasnik Kovač.

U ovom je biznisu već deset godina i vlasnik smatra da se država slabo brine o kozarstvu i stvarnim stočarima, misleći pri tome na poticaje i podršku razvoju ove privredne grane.

- Naši parlamentarci bi trebali da konačno shvate da se poljoprivreda ne može razvijati bez podrške i poticaja od strane države, i ako nam se ne bude pomagalo poljoprivrednicima propadaju sa nadolazećom liberalizacijom, uz napomenu da smo na granici rentabiliteta. Ovo je skup biznis, i u ovako nepovoljnom poslovnom okruženju trebamo biti madžioničari da opstanemo- kaže Kovač.

Danas na svojoj farmi proizvodi nekoliko vrsta proizvoda od mlijeka i mesa, a brend ove farme je sir "Koza nostra". Treba naglasiti da je u sklopu Sarajevo film festivala, i predstavljen ova linija kozjeg sira. Jedan vrstan poznavatelj vina i sireva iz Italije je nakon degustacije ovoga sira izjavio "Napokon sir!"

Prema riječima gospodina Dževada Kovača i njegove supruge Senade na proizvodnji ovoga sira odnosno samom tehnološkom usavršavanju i dobijanju recepta proizvodnje tvrdog kozjeg sira radilo se dvije godine.

Ideja za marketing i ambalažu rođena je u saradnji sa Dubravkom Pocrnjom sa Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar. Cilj je bio da odličan proizvod bude sam sebi reklama.