Mljekari nezadovoljni otkupnom cijenom mlijeka u Federaciji

Od dvije do pet tisuća litara mlijeka proizvođač Mehmed Nikšić dnevno proizvede ili otkupi od drugih manjih proizvođača. Za jednu litru mlijeka od drugih otkupljivača dobije samo 0,5 maraka. Naravno, još većim proizvođačima otkupna cijena je veća, no, i njima, kao i malim farmerima, ulazni inputi uzrokuju i do više od 30 posto, odnosno 50 posto gubitaka.

Sama BiH je složenija od čitave Europske unije - otkupna cijena je različita od mljekare do mljekare, od županije do županije, a prosječna je oko 0,5 maraka. Najmanja otkupna je 37, a najveća 75 feninga.

"Najviše je onih koji imaju pola i ispod pola marke, a mali broj ima, uglavnom velikih proizvođača, iznadprosječnu cijenu. Otkupna cijena ovisi i o dogovoru s otkupljivačima, a pojedine mljekare imaju odgovarajuću uredbu o kvaliteti što im povećava cijenu", rekao nam je Nikšić, inače predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka FBiH. U pojedinim županijama, poput Unsko-sanske, mlijeko se plaća po klasama, odnosno primjenjuje se pravilnik, a u ostalim je županijama, prema ocjeni Nikšića, uglavnom nezadovoljavajuća otkupna cijena.

Nikšić je upozorio da mljekari ne mogu biti zadovoljni otkupnom cijenom. Objasnio je da se kod nas trebaju uvesti dvije otkupne cijene, ovisne o mjestu proizvodnje – ispod i iznad 500 metara nadmorske visine. Ispod 500 metara, cijena bi bila oko 1 marku, a iznad za 30 posto viša, jer se obavlja privređivanje u otežanim uvjetima.

U susjednoj Hrvatskoj mljekari su se pobunili zbog loše otkupne cijene mlijeka. Traže gotovo dvostruko veću cijenu nego što je današnja. Nikšić kaže kako je sasvim logično da bi moglo doći do blokade ispostave mlijeka i kod nas, jer su bh. mljekarima repromaterijali poskupjeli više od 100 posto, a uzrok tomu je ovogodišnja suša koja je uništila velik broj usjeva.

"Trenutačno nas proizvodna cijena litre mlijeka košta više od 1,5 maraka, a mi tu litru dajemo za 0,5 maraka. Stoga, sasvim je logično da ne možemo izdržati i nastaviti proizvoditi", upozorio je Nikšić. On je kazao kako se što prije moraju uključiti i prerađivači i država da bi se taj dio "kolača" podijelio, a tek tad bi mljekari mogli opstati.

Ističe da ovo što se događa u Hrvatskoj je zapravo jedan primjer kako se treba izboriti, jer se dosad u BiH nije pravila kalkulacija poput zemalja u okruženju. Trebali bi se napraviti troškovi proizvodnje uz dodatak ostalih troškova prerade i sve što je potrebno da se iziđe na tržište, a postigne "dobra" cijena. No, naglašava Nikšić, kod nas se radi obrnuto, trgovci prvo podmire sebe, uzimaju ogroman profit, otkupljivači uzmu dio "kolača" sebi, a seljaku što ostane...

"Način na koji se "kolač" dijeli je naopak", istaknuo je naš sugovornik. On kaže da su u Europi, pa i u Hrvatskoj, ovi što dižu uzbunu uglavnom veliki proizvođači, a da mali proizvođači, kojih je većina u našoj zemlji, uglavnom šute i rade kako im je zadano.