Ponovo u "getu": Hoće li EU u četvrtak opet uvesti vize BiH?

Iz Europske unije dolaze ozbiljne prijetnje i upozorenja o ukidanju ili suspendiranju bezviznog režima zemljama zapadnog Balkana, odnosno Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori.

Inicijatorica ovog prijedloga je Johanne Mikl-Leitner, ministrica unutarnjih poslova Republike Austrije, koja je ovaj prijedlog proslijedila ostalim zemljama Europske unije, prije svega Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj i Švedskoj. Spomenute zemlje će 25. listopada raspravljati hoće li ukinuti ili ograničiti bezvizni režim nekim zemljama zapadnog Balkana koji se u slučaju BiH počeo primjenjivati od siječnja pretprošle godine. Razlog je veliki broj osoba koje su došle iz spomenutih zemalja i zatražile azil iz ekonomskih razloga, koji im sigurno neće biti odobren.

Problem azilanata

Kako je na jučerašnjem redovitom nedjeljnom zasjedanju Kruga 99 o temi "Bezvizni režim i politika azila u EU-u i BiH" rekao uvodničar Suvad Konaković, stručnjak za međunarodno pravo i član Kruga 99, da bi odluka o ukidanju ili ograničavanju viznog režima bila donesena, najprije je mora potvrditi i ratificirati Europski parlament, a Konaković je uvjeren da se s velikom vjerojatnošću ova odluka može i donijeti.

Konaković ističe da je građanima Srbije za azil u Švedskoj i Njemačkoj udovoljeno tek jedan posto, žiteljima Albanije tri posto, dok je građanima Afganistana koji su, primjerice, aplicirali za azilantski status u Švedskoj udovoljeno u 56 posto slučajeva.

"Makedoniji koja je zaključno s 1. listopada ove godine podnijela 306 zahtjeva odbijena su 184, Albaniji koja je podnijela 953 aplikacija odbijeno je 785 zahtjeva", navodi Konaković.

Najveći broj osoba koje su u zemljama Europe tražile azil, kako je konstatirao Konaković, zapravo su ekonomski imigranti.
"Da bi netko bio azilant, mora biti politički progonjen i to dokazati. U najvećem broju slučajeva azil traže osobe s nižim stupnjem obrazovanja, dok je, primjerice, 12,7 posto liječnika iz BiH uspjelo dobiti ovaj status", kazao je jučer Konaković.

Sama procedura ulaska i dobivanja statusa azilanta razlikuje se od zemlje do zemlje tako da Njemačka, recimo, nastoji smanjiti proceduru odobravanja ili neodobravanja azila s tri mjeseca na 48 sati. Također i sredstva koja te države dodjeljuju azilantima su vrlo šarolika, tako da Njemačka u razdoblju provjeravanja statusa aplikanata osobama mjesečno dodjeljuje 800, a Austrija 40 eura.

Bijeg iz siromaštva

Konaković je sa žaljenjem primijetio da u BiH nitko ne postavlja pitanje zašto ljudi iz BiH odlaze u druge zemlje.

"Zar tim ljudima treba zamjeriti što nastoje realizirati sebe, odnosno ostvariti svoje interese u zemljama gdje žele ići? Dakle, to je osnovno pravo, pravo na rad, iz kojeg će oni crpiti materijalna sredstva od kojih će živjeti oni i njihova obitelj jer se u BiH malo tko trudi otvoriti tvornice i nova radna mjesta kako bi ljudi ostali u svojoj domovini", kazao je Konaković.

Dodao je i da mnogi "organizatori" tih putovanja zarađuju enormne svote novca od tih jadnih, tužnih i ubogih ljudi.