Rezultat višegodišnje agonije: Zemaljski muzej BiH zatvoren

Zakivanjem dasaka na ulazna vrata Zemaljski muzej BiH od jučer je, na dan njegovog rođendana, nakon 124 godine postojanja utonuo u tamu.

Na taj čin uposlenici Muzeja odlučili su se nakon višegodišnje agonije koju prolazi ova muzejska institucija zajedno s ostalih šest institucija kulture od državnog značaja jer im do danas nije riješen pravni status, a time ni redovno finansiranje.

Zatvaranju Muzeja prisustvovalo je više desetina studenata, te direktori šest institucija kulture od državnog značaja, ali bez ijednog političkog predstavnika, osim predsjednika Kulturnog foruma BiH i GDS-a BiH Ibrahima Spahića.

Direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić istaknuo je u prigodnom obraćanju novinarima da su iz ovog muzeja intenzivno upozoravali javnost zadnju godinu kakva je situacija i na kakav će čin biti primorani. On podsjeća da Muzej radi na pola kapaciteta, jer je umjesto potrebnih oko 120 ljudi, u njemu uposleno nešto više od 60.

"Ovakva kompleksna institucija ne može da funkcionira na improvizaciji. Novac za plaće i režije mora davati neki nivo vlasti, to ne može biti čardak ni na nebu ni na zemlji, kao što je bio slučaj do sada. Na pola kapaciteta nam treba 118.000 KM mjesečno i ne postoji ta donatorska večer ili projekt kojim se ta sredstva svaki mjesec mogu osigurati", kazao je on.

Naglasio je da je posebno kivan na osobe što se predstavljaju kao probosanski orijentirane, koje "apsolutno nemaju sluha niti ih u suštini problem Muzeja dotiče ili zanima", jer osim deklarativne podrške ne nude ništa konkretno.

"Ovo društvo je u potpunom ratu, samo nema budale da izvuče tenkovski bataljon da puca. U situaciji kada se obara vlast i ne znate ko koga više mrzi, realno kultura je na potpunom zapećku i ne zanima ih", naglasio je.

Najavio je da je Zemaljski muzej BiH pokrenuo proces dizanja tužbe u Sudu BiH, koja bi trebala donijeti određeni rezultat, ali će za to biti potrebno više godina, ističe Busuladžić.

Zatvaranje Muzeja kasnilo je gotovo sat vremena, jer je grupa mladih, članova Antideyton grupe, sjela na ulaz Muzeja, vezala se lancima, ne dozvolivši da se čin zatvaranja vrata realizira. U konačnici su napustili objekt Muzeja te nastavili da protestuju ispred vrata.

Okupljenima se kratko obratio i ratni direktor Zemaljskog muzeja BiH Enver Imamović, koji je današnji čin nazvao sramnim, naglasivši da ova institucija tokom četiri godine rata i najtežeg perioda u svojoj historiji nije došla u situaciju da zatvori vrata za javnost. Dodao je da je na to primorana nezainteresovanošću predstavnika vlasti za njenu sudbinu.

Podršku uposlenicima Muzeja dali su direktori ostalih šest institucija kulture i više desetina studenata, ali među okupljenima nije bilo političkih predstavnika.