Avio kompanije bivše SFRJ lete u propast

Avioprijevoznici s prostora bivše Jugoslavije u nezavidnoj su situaciji. Svi posluju s milionskim gubicima i svima prijeti opasnost da završe u stečaju kao mađarski Malev, a da njihove linije onda preuzme neka velika aviokompanija kao što je to učinila Lufthansa u Mađarskoj.

Croatia Airlines, Jat, Adria Airways, Montenegro Airlines i BH Airlines zajedno godišnje prevezu blizu pet miliona putnika.

Zajednička flota ovih aviokompanija broji 50 aviona. Toliko putnika JAT je prevozio na kraju 80-ih godina prošlog vijeka, kada je bio nacionalni prijevoznik bivše Jugoslavije.

Taj podatak govori da avioprijevoznici iz regije stagniraju u razvoju jer ukupno na prostoru bivše Jugoslavije trenutno godišnje ima blizu 16 miliona putnika, dakle manje od trećine njih leti s domaćim aviokompanijama. Zračni prijevoznici s područja bivše Jugoslavije – Croatia Airlines, JAT, Adria Airways, BH Airlines i Montenegro Airlines trebali bi se povezati ili čak ujediniti ako žele opstati na tržištu! Tu ideju zagovara glavni sekretar Evropskog udruženja za zračni prijevoz (AEA) Ulrich Schulte-Strathaus. Ugledni stručnjak smatra da su lokalne aviokompanije premale da bi uspješno pratile tržišnu utakmicu te ističe da je nekadašnje zajedničko jugoslavensko avionsko tržište rascjepkano, a nacionalni prijevoznici premali su i neučinkoviti, podjseća Al-Jazeera Balkans.

Pošto je gotovo sigurno da neće biti ujedinjenja aviokompanija iz bivše Jugoslavije, prva se oglasila Croatia Airlines. Prema dostupnim informacijama, ideja o ujedinjenju u zajedničku aviokompaniju za Croatia Airlines potpuno je nerealna i neprihvatljiva.

Croatia Airlines najjača je nacionalna avio kompanija u regiji, a samim tim aktualne ideje i inicijative o mogućem ujedinjenju sa zračnim prijevoznicima Slovenije, BiH, Srbije, Makedonije i Kosova nemaju nikakve šanse, pogotovo ako u tom udruženju lidersku poziciju ne dobije upravo Croatia Airlines.

Zaključak je to detaljne analize Centra za zrakoplovstvo o stanju nacionalnih zrakoplovnih kompanija na jugoistoku Evrope. U analizi se ističe da su uz Croatia Airlines glavne zrakoplovne kompanije u regiji Adria Airways, BH Airlines, Montenegro Airlines i JAT Airways, dok nacionalni prijevoznici Kosova i Makedonije zapravo nisu ni zaživjeli. Baza takve regionalne zrakoplovne kompanije mogla bi biti jedino u Zagrebu smatraju u Croatia Airlinesu.

Tvrde da su najjači prijevoznik, a u odnosu na ostale potencijalne članice takve grupacije na raspolaganju imaju daleko najbolju i najkvalitetniju infrastrukturu, navodi se u analizi, uz napomenu kako je dodatni argument za davanje prednosti Hrvatskoj stanje u domaćem zračnom prometu.
U analizi CAPA podsjećaju da su pred idejom o udruživanju i velike političke prepreke. Slovenija je već u Europskoj uniji, Hrvatska postaje članica 1. srpnja 2013. godine, Srbija i Crna Gora tek imaju status kandidata.

Zašto državni avioprijevoznici u zemljama bivše Jugoslavije ne pokušavaju riješiti ovaj problem i zašto se bar ne ujedine da pokušaju opstati?U svim novonastalim državama zračni promet je nastao i razvijao se uz izraženo učešće države, počevši od izgradnje aerodroma, infrastrukture, pa do formiranja aviokompanija. Međutim, osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća taj sistem je počeo slabiti.

Liberalizacija i deregulacija zračnog prometa dovela je do popuštanja zaštite, koju je država iskazivala prema aviokompanijama.

Djelomično je krivac i multilateralni sporazum o zajedničkom evropskom zračnom području, takozvani ECAA sporazum, koji oslobađa države kao regulatora, a uvodi slobodnu konkurenciju. Osnovni cilj ovog sporazuma jest uspostavljanje zajedničkog europskog zračnog područja, a između ostalog se zasniva na slobodnom pristupu tržištu, nediskriminaciji, slobodi osnivanja poduzeća i jednakim uvjetima konkurencije. Sve to je omogućilo dolazak niskobudžetnih kompanija koje su donijele niže cijene, često kvalitetniju uslugu, ali su i naškodile nacionalnim avioprijevoznicima.

Sve je jasno, ali nacionalne aviokompanije lete u propast i ne žele se ujediniti, jer to ne dozvoljavaju vlade Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Slovenije.