"Novi Piranski zaljev": Izgradnja Pelješkog mosta donosi novi međugranični problem između BiH i Hrvatske

Najava hrvatskih vlasti o nastavku izgradnje Pelješkog mosta ponovno je podigla prašinu te bi moglo doći do ozbiljnog međugraničnog spora između Hrvatske i BiH, sličnog poznatom slučaju "Piranski zaljev".

Naime, posljednjih dana s obje strane dolaze dosta "tvrdi" stavovi o ovoj problematici, a ukoliko ne dođe do "smekšavanja" stavova, neizbježan je novi spor i blokade. S obzirom da je Hrvatska jednom nogom već članica Europske unije, zasigurno joj takva situacija ne bi odgovarala. S druge pak strane, niti našoj zemlji ne bi odgovaralo da nas na putu k EU-u, koji ionako ide "puževim" koracima, blokira Hrvatska kao što je to njoj radila Slovenija.

Oprečni stavovi

Kako hrvatski mediji prenose izjave ministra prometa i veza BiH Damira Hadžića, uvjeti BiH za izgradnju Pelješkog mosta su jasni - ne smije biti ugrožen slobodan pristup moru iz Neumskog zaljeva.

"Bez sporazuma o granicama i poštivanja UN-ove konvencije o pravu na korištenje mora nema izgradnje Pelješkog mosta, jasan je Hadžić. Hrvatska je Vlada", kako tvrdi Hadžić, ta koja donosi odluku o izgradnji mosta uz nužnu suglasnost BiH. Naglasio je kako svi moraju shvatiti da se suverenitet BiH mora poštovati, u suprotnom će nastati problemi.

S druge pak strane, novi lider HDZ-a RH Tomislav Karamarko, koji je jedan od najvećih zagovornika izgradnje Pelješkog mosta, smatra kako je osnovna stvar da će se most graditi i kako ne vidi u ovom trenutku zašto bi razgovarali s BiH o tom problemu. Isto tako, kazao je kako je BiH prijateljska zemlja i da će most biti izgrađen tako da će građani te susjedne države imati siguran i kvalitetan pristup neumskoj luci.

"Ne možemo dopustiti da druga država odlučuje o sudbini tog mosta, o rješavanju problema koji se naziva diskontinuitet hrvatskog teritorija. To je pitanje suverenosti Republike Hrvatske", kategorički je poručio Karamarko.

Izgradnja mosta

Hrvatski premijer Zoran Milanović istaknuo je kako se od projekta Pelješkog mosta nikada nije odustalo. No, do sada novca za to nije bilo pa se o tome nije ni pričalo. Vezano uz konsenzus koji je ranije nudio Karamarku, premijer Milanović najnoviju ponudu šefa oporbe nije htio komentirati.

"Mi taj projekt nismo kritizirali zato što smatramo da je loš, a kamoli iz zavisti ili želje da napakostimo, nego jednostavno zato što smo u tom trenutku smatrali da Hrvatska država nema dovoljno novca i da to u ovom trenutku, s obzirom na veličinu projekta, ne možemo financirati. Međutim, neke stvari su se u međuvremenu promijenile", rekao je Milanović.

Prema tome, postaje sve jasnije i jasnije kako su hrvatske vlasti i oporba jednoglasni oko izgradnje mosta i odustajanja od neumskog koridora. Sada jedino ostaje za vidjeti hoće li se i na koji način dvije zemlje dogovoriti o spornim pitanjima ili će u regiji ponovno izbiti jedan ozbiljan međugranični spor.

Ratifikacija sporazuma

Kako smo već pisali, jedna od opcija na koju najozbiljnije računaju hrvatske vlasti jest da se granični spor s BiH riješi ratifikacijom sporazuma o granici koji su još 1999. godine potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Ovim sporazumom BiH pripadaju vrh poluotoka Kleka te nenaseljeni otočići Veliki i Mali Školj u Malostonskom zaljevu, tako da bi u ovom scenariju vjerojatno bez ikakvih problema i bh. strana pristala na izgradnju Pelješkog mosta.

Lagumdžija i Pusić o otvorenim pitanjima između BiH i Hrvatske

Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija sastao se u Motovunu s ministricom vanjskih i europskih poslova Hrvatske Vesnom Pusić. Na sastanku se razgovaralo o najprioritetnijim bilateralnim pitanjima koja treba riješiti prije nego Hrvatska postane punopravna članica EU-a. Ocijenjeno je da se do kraja godine moraju pronaći obostrano prihvatljiva rješenja za granični spor, napredan pristup BiH luci Ploče u skladu s pravnom stečevinom EU-a i interesima BiH, obostrano prihvatljivo rješenje za cestovni koridor koji spaja dva dijela Hrvatske, a prolazi kroz bh. teritorij, ali i sagledati, zajedno s Europskom komisijom, sve mogućnosti za povećanje broja graničnih prijelaza za proizvode životinjskog podrijetla koji se izvoze iz BiH u EU.

S tim u vezi Lagumdžija i Pusić razmotrili su pozivno pismo povjerenika za proširenje EU-a Štefana Fülea da se 19. rujna 2012. godine u Bruxellesu održi sastanak na razini ministara vanjskih poslova BiH i Hrvatske s resornim članovima Europske komisije. Cilj ovoga sastanka bio bi davanje konačnog ekspertnog impulsa Bruxellesa za konačno rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja između BiH i Hrvatske.

Obostrano je ocijenjeno kako se pitanja koja je u pozivnom pismu adresirao povjerenik Füle poklapaju s pitanjima koja su i ministri vanjskih poslova na sastanku definirali kao najprioritetnija. Postignut je i visok stupanj suglasnosti o potrebi hitnog imenovanja nekoliko stručnih timova koji će raditi na definiranju rješenja za svako od otvorenih pitanja, što uključuje i potrebu organiziranja zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade RH.

Ulazak Hrvatske u EU Lagumdžija je ocijenio kao ogromnu šansu za BiH i njezin napredak na putu euroatlantskih integracija i naglasio da činjenica da Hrvatska u ovom smislu pruža veliku i značajnu potporu BiH treba biti temelj za intenzivnu suradnju u svim oblastima, kako u političkom dijalogu i dijalogu stručnjaka na rješavanju otvorenih pitanja, tako i na području gospodarske suradnje i suradnje na zajedničkim infrastrukturnim projektima, razvoju trgovinskih odnosa i u brojnim drugim oblastima koje su od zajedničkog interesa.