Da li su bh. firme koje se bave proizvodnjom i distribucijom svježeg voća i povrća spremne za izvoz na EU tržišta?

Početkom mjeseca jula u organizaciji AgroLink-a vodeći trgovački distributer svježeg voća i povrća, Bama- Gruppen AS iz Norveške posetio je četiri BiH firme koje se bave proizvodnjom voća i povrća. Cilj posjete bio je utvrditi stanje BiH firmi u pogledu proizvodnje, pakiranja, standarda kvalitete i higijene, te razmotriti mogućnost izvoza BiH proizvoda u Norvešku. Nakon ove posjete, AgroLink nastavlja pregovore o izvozu nekih od identificiranih prozvoda na ovo zahtjevno tržište.

Da se podsjetimo, u okviru svog programa rada AgroLink je identificirao nekoliko BiH proizvoda svježeg voća i povrća za izvoz na EU tržište poštujući tržišne standarde i standarde kvaliteta. U maju mjesecu, nakon višemjesečnih pregovora, trešnje iz Hercegovine su našle svoje mjesto na tržištu Velike Britanije.

Tržni standardi i standardi kvalitete u BiH

Posjeta predstavnika Bama Gruppen AS je otvorila brojna pitanja o primjeni standarda i sigurnosti hrane kod proizvođača svježeg voća i povrća. Bosna i Hercegovina nema tržišne standarde što predstavlja otežavajuću okolnost ka putu izvoza na EU tržište. UN/ECE standard je međunarodni standard koji je odobren od strane Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Evropu (United Nations Economic Commission for Europe).

Kontrola usklađenosti s tržišnim standardima je provjera usklađenosti voća i povrća s propisanim tržišnim standardima koja se obavlja na zahtjev stranke radi izdavanja Potvrde o usklađenosti s tržišnim standardima za voće i povrće. Radi nedostatka adekvatne opreme i infrastrukture većina BiH proizvođača teško zadovoljava tržišne zahtjeve u pogledu klasiranja i adekvatnog pakovanja. U BiH se uglavnom koristi drvena ambalaža koja nije prihvatljiva na tržištima EU.

GlobalG.A.P. standard definiše dobru poljoprivrednu praksu (Good Agricultural Practice) kojeg priznaju i prihvaćaju gotovo sve evropske distribucijske i maloprodajne grupacije. Primjena ovog standarda predstavlja ulaznicu za ova tržišta. Koliko je ovaj standard zaista zaživio u BiH pitanje je za sebe.

Utvrđivanje porijekla hrane i sastojaka hrane i prehrambenih izvora je od primarne važnosti za zaštitu potrošača. Sljedivost olakšava povlačenje hrane u slučaju problema i omogućava potrošačima da budu tačno informisani o porijeklu proizvoda. Uredba EC/178/2002 definiše sljedivost u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije.

Kako bi na svom putu promocije izvoza voća i povrća osigurao kvalitet i sigurnost proizvoda, u narednom periodu AgroLink uvodi elektronski sistem sljedivosti u tri BiH firme. Ovaj sistem će omogućiti praćenje kroz sve korake proizvodnje tj. od momenta sadnje pa sve do finalno upakovanog proizvoda i krajnjeg kupca. Skeniranjem koda određenog proizvoda kupac može dobiti izvještaje o porijeklu, zaštiti usjeva, sredstvima koja su korištena, berbi, pakovanju i mnoge druge parametre koji će osigurati kontrolu porijekla i kvalitete BiH proizvoda.

Pored napora koje ulažu BiH proizvođači voća i povrća i firme kao što je AgroLink, neophodan je veći angažman državnih institucija. Proces harmonizacije i prihvatanja evropskih standarda podrazumjeva opsežne unutrašnje reforme, snažniji privredni razvoj, intenzivnije vanjskopolitičko djelovanje u oblastima koje utiču na pozicioniranje i konkurentnost BiH na EU tržištu.

agrolink.ba