Probni popis stanovništva u BiH na jesen

"Cilj popisa stanovništva nije samo da se prebrojimo, već da se osim dobijanja tačne slike o broju stanovnika prikupe i osnovni pokazatelji o stanovništvu, kao što su ekonomski, demografski i socijalni, da bi se socijalne i druge politike mogle u budućnosti raditi na pravi način", kazao je danas u Sarajevu direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović.

On je, učestvujući na javnoj diskusiji "Popis stanovništva u BiH 2013. godine" koju je organizirala Asocijacija Alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS), naglasio da je BiH kada je riječ o popisu hendikepirana u odnosu na zemlje regije, jer nema sa čim da radi usporedbu. Ostale zemlje su popise stanovništva uradile prije desetak godina, dok je BiH zadnji popis imala 1991. godine, zbog čega on nije uporediv ni u vezi s pitanjem metodologije ni njegovom organizacijom, posebno s obzirom na sve specifičnosti BiH.

Milinović je najavio da će u jesen ove godine biti urađen probni popis na 60 popisnih krugova u oba entiteta i Distriktu Brčko. Cilj je testiranje svih organizacionih faza popisa. Popisnica za osobe i stan (kućanstvo) za ovaj probni popis je već analizirana i pripremljena, a u planu je i realizacija obuke popisivača i instruktora, koja će biti pripremljena i za sve osoblje što će raditi na pravom popisu.

"Svako može da se izjasni o etničkoj ili vjerskoj pripadnosti onako kako želi ili ne želi opšte. Popisivači nemaju pravo ni na koji način da utiču ili navode građane na vrstu izjašnjavanja", naglasio je on.

Precizirao je također da će državni, entitetski i općinski instruktori kontrolirati rad popisnih biroa i osoba, kao i oko 500 međunarodnih kontrolora koji će nadgledati ispravnost popisa. Procjenjuje se da će probni popis koštati oko 200.000 KM.

Šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu Mary-Ann Hennessey, također učesnica diskusije, popis smatra važnim za svakog građanina u BiH kako bi javna uprava mogla da služi građanima i odgovori na potrebe koje oni imaju.

"BiH mora da zna kako izgleda njeno stanovništvo i koliko građana živi u ovoj zemlji, koje su starosti, kakve su im potrebe i sve druge elemente da bi se mogao promijeniti sistem te pružiti adekvatne usluge koje sada nisu na zadovoljavajućem nivou, jer ne postoji jako puno informacija o građanstvu u BiH", kazala je ona.

Hennessey popis ocjenjuje iznimno važnim i zbog stranih investicija u BiH koje trebaju biti dobro isplanirane. Također je mišljenja da nije loše poznavati ni informaciju o etničkoj ili vjerskoj pripadnosti građana, ali da je pri tome važno da se ljudska prava ni na jedan način ne dovedu u pitanje.

"Zbog toga svakome treba dati mogućnost da se izjasni na način na koji želi ili da se ne izjasni o određenim aspektima svog identiteta. Najvažnije je da ne postoji nikakakv pritsak ili bilo kakvo ograničenje u izboru onoga što će pojedinac staviti kao svoje izjašnjavanje", potcrtala je ona.

Predstavnik Inicijative za slobodu izjašnjavanja Alen Tatić naglašava da pitanja etničke i vjerske pripadnosti u popisu nisu definirana kao obavezujuća, ocjenjujući da bi ona dala realniju sliku stanja na terenu. On ipak ukazuje na niz nepravilnosti u popisnom obrascu, kao što je pitanje jezika, koje je obavezujuće uprkos preporukama Eurostata, i ne ostavlja mogućnost više odabira.

Kada je riječ o pitanju etničke pripadnosti, Tatić smatra da to pitanje nije formulisano u skladu s Ustavom BiH, s obzirom da je grupa bh. građana izostavljena iz opcije za upis. Tako su ostavljene jedino opcije - Bošnjak, Srbin, Hrvat, Ostali i Ne izjašnjava se.

"Ovdje je problem načina formulisanja pitanja, jer je to urađeno na način vraćanja svijesti na 90-te i strahote koje su uslijedile nakon toga. Vrši se psihološka tortura građana, gdje im se jasno signalizira da se stavljanjem iksa na jednu kockicu `štite od ostalih`. To je vrlo kontraproduktivno za zemlju kao što je BiH. Opcija Bosanac i Hercegovac ne može se unijeti, jer pod kockicom Ostali postoji samo 18 polja i nemoguće je unijeti takav odgovor", naglasio je on.

Namjera ove organizacije je da se određena pitanja u upitniku za popis izmijene te usklade s Eurostatovim preporukama dao ne bi bio zasnovan na diskriminatorskim principima.

(Fena, eKapija)