Tko su community manageri, upravitelji društvenih mreža?
Petak, 08.06.2012.
11:25
Portal MojPosao i vodeći regionalni magazin o internetskom poslovanju i kulturi Netkoracija otkrili su u prvom regionalnom istraživanju da gotovo 99 posto specijalista za komunikaciju na društvenim mrežama upravlja barem jednim profilom na Facebooku, no za većinu ispitanih (84%) to nije jedino zaduženje, prenosi business.hr.
Najčešće rade i poslove oglašavanja, web dizajna ili kreativnog pisanja.
To zanimanje ponajbolje opisuje kombinacija marketinga, korisničke podrške i odnosa s javnošću, stoga očekivanja od specijalista za komunikaciju na društvenim mrežama nisu mala.
Istraživanje pokazuje da 77% upravitelja društvenih mreža nije zadovoljno statusom zanimanja, a gotovo polovina ispitanih (48%) smatra da plaća može biti veća.
Unatoč tome, 28% posto ispitanika odgovorilo je da su spremni raditi taj posao zauvijek.
Prosječna plaća hrvatskog community managera iznosi oko 6000 kuna, a kolege u regiji u prosjeku su plaćeni 5000 kuna. Samo četvrtina (25%) smatra da su plaćeni dovoljno, a za preostalih 27% plaća i zadovoljstvo poslom koji obavljaju ovise o klijentu za kojeg rade.
Određena interakcija s korisnicima (63%), povećanje posjetitelja na stranicama tvrtke (58%) te bolja percepcija brenda (56%) glavna su mjerila uspješnosti upravitelja društvenih mreža. Slijedi određeni broj članova u zajednici (50%), povećanje prodaje i smanjeni troškovi oglašavanja (25%), ali i manji broj poziva službi za korisnike (7%). Cilj nije definiran za 17% ispitanih.
Najmanji dio ispitanika (10%) ima želju voditi komunikaciju na društvenim mrežama još najviše godinu dana.
Upravitelji društvenih mreža iz regije zaineresiraniji su za posao komunikacije na društvenim mrežama nego oni iz Hrvatske - njih 33% vodilo bi društvene profile do mirovine, a samo 6% njih namjerava to raditi još godinu dana.
Iz istraživanja o upraviteljima mreža
Za zanimanje community managera može se reći da je podjednako muški i ženski posao - komunikacijom na društvenim mrežama bavi se 52% muškaraca i 48% žena. No kada je riječ o stručnoj spremi, razlike su izraženije. Gotovo tri četvrtine ispitanih ima višu i visoku stručnu spremu (73%), nakon čega slijede oni sa srednjom stručnom spremom (23%).
Budući da je riječ o novom zanimanju, većina njih (32%) taj posao obavlja između jedne i dvije godine. Početnici su 16% ispitanih, odnosno komunikacijom na društvenim mrežama bave se manje od pola godine.
Većina ispitanih upravitelja društvenih mreža (35%) radi za tvrtku koja je vlasnik profila te su taj posao dobili kao dodatno zaduženje. Gotovo trećina ispitanih (28%) vanjski su suradnici i počeli su raditi taj posao kako bi ostvarili dodatnu zaradu. U agencijama specijaliziranim za društvene medije zaposleno je 22% ispitanih community managera, a 16% njih rade za sebe, odnosno vlasnici su profila.
O području komunikacije na društvenim mrežama, gotovo svi upravitelji mreža (92%) educiraju se na portalima i blogovima. Malo više od polovine ispitanih (52%) informira se o aktualnostima i od drugih specijalista, a trećina (29%) je pohađala tečajeve. Mentora je imalo 14% ispitanih, a 5% ispitanih je samouko.
Bez obzira za koga rade, gotovo svi administriraju profile na vodećoj društvenoj mreži, Facebooku (99%). Slijede Twitter (78%) te YouTube (48%), a za promociju se najmanje koriste Google Plus (39%) i LinkedIn (31%). Nema većih regionalnih razlika u korištenju mreža, osim što su kolege iz regije aktivniji na YouTubeu (64%) i LinkedInu (39%).
Većina hrvatskih upravitelja vodi brigu o jednom profilu (24%), a najveći dio kolega iz regije upravlja komunikacijom na dva profila (26%). Ispitanika koji u Hrvatskoj vode brigu o čak sedam profila istodobno je 9%. U regiji je taj postotak znatno veći i iznosi 14%.
U komunikaciji na društvenim mrežama trećina ispitanih (33%) prosječno provede 3 sata dnevno. No iako na prvi pogled ne oduzima puno vremena, vođenje zajednice na mrežama nije posao od 9 do 17. Četiri petine menadžera (79%) profile na društvenim mrežama administrira i izvan radnog vremena te vikendom. Petina ispitanih (20%) vikendom radi samo katkad, a samo 1% ispitanih posao ne nosi kući.
Samoinicijativno obavljanje posla izvan radnog vremena prakticira gotovo polovina ispitanih (49%). Za trećinu ispitanih (34%) prekovremeni rad se podrazumijeva. Ipak, samo ih je manji dio prekovremeni rad na neki način formaliziralo - usmeno 7% i ugovorom 6%.
Većina upravitelja (44%) samostalno kreira odnos s članovima internetske zajednice. Pomoć kolega ima trećina ispitanih (32%), a 16% njih dio je većeg tima koji se brine za komunikaciju na mrežama.
Malo više od polovine ispitanih (56%) plan i provedbu aktivnosti na mrežama dogovara s vlasnikom stranice, nadređenima ili drugim odjelima. Povjerenje poslodavca ima 44% ispitanih, što znači da imaju potpunu slobodu u definiranju strategije vođenja stranica. Situacija je slična i u ostalim zemljama.
Osim brige o komunikaciji na društvenim mrežama, većina ispitanih (84%) ima dodatna zaduženja. Dodatni poslovi najčešće se odnose na zadatke iz području odnosa s javnošću, oglašavanja, copywritinga ili web dizajna. Slična situacija je i među kolegama iz regije, njih 86% osim vođenja profila radi druge poslove.
MojPosao Zagreb
Facebook.com USA
Twitter Inc. USA
YouTube LLC San Bruno
Google Inc. United States
Linkedln Mountain View

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora