Mostar ulaže u solarnu energiju: Paneli na 76 javnih objekata donijeli bi uštede od pola miliona godišnje

Studiju je izradila sarajevska kompanija nLogic, a obuhvatila je 202 javna objekta s ukupnom krovnom površinom od oko 71.000 kvadratnih metara. Analizom je utvrđen tehnički potencijal od približno 4.900 kilovata instalirane snage, uz mogućnost godišnje proizvodnje oko 6.800 megavat-sati električne energije.

Dokumentom je predložena izgradnja solarnih elektrana za vlastitu potrošnju na 76 najpogodnijih objekata. Ukupna instalirana snaga tih postrojenja iznosila bi 1.590 kilovata, a godišnja proizvodnja oko 2.213 megavat-sati električne energije, što bi gradskim ustanovama omogućilo značajne uštede i smanjilo troškove poslovanja.

Voditelj projekta ispred Grada Mostara Darko Knezović istakao je da studija predstavlja važan korak u energetskoj tranziciji grada, naglašavajući da je, osim finansijskih ušteda, važno odrediti pravac dugoročnog razvoja i korištenja obnovljivih izvora energije.

- Mostar želi biti grad dobre energije, želimo iskoristiti potencijal naših krovova, koji je ogroman - poručio je Knezović.

Prema njegovim riječima, na javnim površinama Mostara već je instalirano više od jednog megavata kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Knezović je najavio i početak prve faze aktivnosti u okviru projekta Apollo, za koji je osigurano oko 500.000 KM. U blizini Gradske vijećnice planirana je izgradnja natkrivenog parkinga sa solarnim panelima, a proizvedena električna energija koristila bi se za potrebe Osnovne škole za djecu s poteškoćama u razvoju "Moj svijet", Pučke kuhinje i Gradske vijećnice.

Solarne elektrane planirane su i na školi u naselju Centar 2, zgradi Narodnog pozorišta Mostar te Centru za stare i iznemogle osobe u Luci, na području Tekije.

Značaj studije za razvoj građanske energije naglasio je i Armin Đuliman, vršilac dužnosti člana Uprave Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEIEK). Istakao je da razvoj solarnih sistema može doprinijeti većoj energetskoj nezavisnosti građana i smanjenju opterećenja elektroenergetskog sistema.

Prema njegovim procjenama, ulaganje građana u malu solarnu elektranu snage 10 kilovata, od početne ideje do realizacije, ne bi trebalo premašiti 15.000 KM. Uz odgovarajuće subvencije, investicija bi se mogla isplatiti za pet do sedam godina, dok bi elektrana nastavila proizvoditi energiju tokom narednih decenija.

Đuliman je građanima preporučio odabir efikasnih solarnih panela i opreme provjerenih proizvođača, ističući da se ovakvi sistemi planiraju za dugoročnu upotrebu, koja može trajati oko 30 godina.

Podršku projektu potvrdila je i sekretarka Gradskog vijeća Mostara Marija Soldo, podsjetivši da je na posljednjoj sjednici donesena odluka o osnivanju zajednice obnovljive energije za potrebe pojedinih gradskih ustanova.

Izrada studije realizovana je u okviru šireg projekta "Program razvoja solarnih sistema za proizvodnju električne energije na javnim objektima Grada Mostara", uz sufinansiranje Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH. Dokument je usklađen s Akcionim planom održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP) Grada Mostara.

Na predstavljanju su predstavljeni i prateći strateški dokumenti do 2030. godine, uključujući energetske audite javnih objekata, analizu sistema klimatizacije, mapu puta za mobilizaciju sredstava i akcioni plan za ugradnju solarnih sistema.

Planirane investicije trebale bi doprinijeti smanjenju troškova električne energije, većem korištenju obnovljivih izvora i dugoročno održivijem upravljanju javnim objektima u Mostaru.